Dugo se vjerovalo da automobil najmanje goriva troši pri brzini od oko 90 kilometara na sat. No podaci pokazuju nešto drukčiju sliku. Najekonomičnija brzina može biti niža, a na potrošnju ne utječe samo koliko brzo vozimo, već i broj okretaja motora, stupanj prijenosa, opterećenje vozila i otpor zraka. Potrošnja goriva ne raste ili pada jednostavno proporcionalno brzini. Vrlo spora vožnja također može biti neekonomična, dok pri većim brzinama otpor zraka postaje sve važniji čimbenik i povećava količinu energije potrebnu za kretanje automobila, prenosi Metropolitan.
Istraživanje francuskog tehničkog centra Cerema pokazalo je da odnos između brzine i potrošnje goriva podsjeća na asimetrično slovo U. Pri malim brzinama, između otprilike 10 i 40 kilometara na sat, potrošnja je relativno visoka. Kako automobil ubrzava, potrošnja se smanjuje te prema tim podacima najnižu točku doseže pri brzini od približno 70 km/h. Nakon toga ponovno počinje rasti, a jedan od glavnih razloga je sve veći otpor zraka.
Utjecaj otpora zraka posebno dolazi do izražaja pri većim brzinama. Pritom se on ne povećava jednakom brzinom kao brzina automobila. Pojednostavljeno, ako se brzina vozila udvostruči, aerodinamička sila otpora može biti približno četiri puta veća, pod pretpostavkom da ostali uvjeti ostanu jednaki. Razlika se zato može itekako primijetiti i na potrošnji goriva. Prema navedenim podacima, povećanje brzine sa 100 na 120 km/h može povećati potrošnju za oko 20 posto. To znači da na autocesti čak i relativno mala razlika u brzini može imati osjetan utjecaj na količinu potrošenog goriva.
Otpor zraka nije problem samo kod benzinskih i dizelskih automobila. Sličan princip vrijedi i za električna vozila. Što je brzina veća, automobil mora potrošiti više energije kako bi svladao otpor zraka, a posljedica je kraći domet. Prema navedenim testovima, povećanje brzine sa 110 na 130 km/h može povećati potrošnju energije za više od četvrtine. Zato vožnja nešto manjom i ujednačenijom brzinom na duljim putovanjima može napraviti primjetnu razliku u dosegu električnog automobila.
Iako rezultati sugeriraju da bi oko 70 km/h moglo biti posebno povoljno u određenim uvjetima, ne postoji jedna univerzalna brzina pri kojoj će svaki automobil trošiti najmanje goriva. Na potrošnju utječu vrsta i učinkovitost motora, mjenjač i odabrani stupanj prijenosa, aerodinamika, masa vozila, gume i tlak u njima, nagib ceste, vjetar, temperatura i prometni uvjeti. Veliku ulogu ima i sam vozač, odnosno koliko naglo ubrzava i koči te uspijeva li održavati ujednačenu brzinu.
Osnovno pravilo ipak je jednostavno: vrlo spora vožnja ne znači automatski i najmanju potrošnju, dok će pri velikim brzinama potrošnja sve više rasti zbog otpora zraka. Ako želite voziti ekonomičnije, važnije od lovljenja jedne "savršene" brojke na brzinomjeru jest voziti ujednačeno, izbjegavati nepotrebna nagla ubrzavanja i prilagoditi brzinu uvjetima na cesti.
Otvori KEKS Pay
