Iako se takve razlike često pripisuju inteligenciji ili talentu, znanstvenici su otkrili da je objašnjenje mnogo složenije. Način na koji naš mozak obrađuje informacije, pamti zvukove i razumije brojeve može znatno utjecati na to koliko ćemo lako svladati određenu vještinu.
Istraživanja iz područja neuroznanosti pokazuju da učenje jezika i matematičko razmišljanje ne koriste potpuno iste moždane mreže. Upravo to može djelomično objasniti zašto netko briljira u jednom području, a u drugome ima poteškoće.
Zašto neki ljudi mnogo brže uče strane jezike?
Jedan od razloga krije se u načinu na koji mozak prepoznaje i obrađuje zvukove.
Istraživanje objavljeno 2021. godine u znanstvenom časopisu „Neurobiology of Language“ pokazalo je da se ljudi s izraženom sposobnošću učenja stranih jezika mogu razlikovati od ostalih po određenim značajkama građe i aktivnosti mozga.
Posebno su važni dijelovi mozga koji sudjeluju u prepoznavanju govornih zvukova, njihovu razlikovanju i povezivanju s pokretima potrebnim za izgovor.
To znači da neki ljudi mogu lakše prepoznati razlike između sličnih glasova u stranom jeziku ili preciznije oponašati izgovor. Drugima je za isti rezultat potrebno znatno više slušanja i vježbe.
Međutim, ni poznavanje jezika nije jedna jedinstvena sposobnost. Netko može odlično pamtiti riječi, ali teško svladava izgovor. Druga osoba može gotovo savršeno oponašati strani naglasak, a da pritom ima problema s gramatikom.
Što se događa u mozgu ljudi kojima matematika teško ide?
Kod matematike je situacija nešto drukčija. Za razumijevanje brojeva i količina posebno je važna mreža moždanih područja koja uključuje takozvani intraparijetalni sulkus, dio tjemenoga režnja mozga.
Ova područja pomažu nam razumjeti odnose između brojeva, uspoređivati količine i obavljati različite računske operacije.
Znanstvenici su utvrdili da osobe s diskalkulijom, specifičnom teškoćom u učenju matematike, mogu imati drukčije obrasce aktivnosti i povezanosti moždanih mreža odgovornih za obradu brojeva.
To, međutim, ne znači da svatko kome matematika slabo ide ima diskalkuliju. Na uspjeh utječu i prethodno znanje, način predavanja, vježbanje, pozornost i brojni drugi čimbenici.
Matematika i jezici ne aktiviraju iste dijelove mozga
Zanimljive rezultate donijelo je i istraživanje francuskih neuroznanstvenika Marie Amalric i Stanislasa Dehaenea, objavljeno 2016. godine u časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“.
Znanstvenici su pomoću funkcijske magnetske rezonancije promatrali aktivnost mozga profesionalnih matematičara dok su razmišljali o složenim matematičkim tvrdnjama.
Otkrili su da se tijekom takvog razmišljanja aktiviraju moždane mreže koje se u velikoj mjeri razlikuju od onih koje koristimo za razumijevanje svakodnevnoga jezika.
Drugim riječima, činjenica da netko odlično razumije jezik ne znači automatski da će podjednako dobro razumjeti matematičke koncepte.
Još je zanimljivije da mozak ne obrađuje sve matematičke operacije na isti način.
U istraživanju koje je obuhvatilo 34 djece, znanstvenici su ustanovili da je rješavanje zadataka množenja kod starijih učenika bilo više povezano s aktivnošću moždanih područja uključenih u obradu jezika, dok je oduzimanje bilo više povezano s područjima koja sudjeluju u obradi brojčanih količina, piše Nova.rs.
Jedno od mogućih objašnjenja jest to što tablicu množenja često učimo napamet, slično kao stihove pjesme, dok oduzimanje češće zahtijeva neposredno razumijevanje odnosa između brojeva.
Znači li to da neki ljudi nikada neće naučiti strani jezik ili matematiku?
Ne. Iako se ljudi razlikuju po sposobnostima i brzini usvajanja znanja, naš mozak nije nepromjenjiv.
Zahvaljujući neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da se mijenja pod utjecajem iskustva i učenja, određene vještine mogu se razvijati tijekom života.
To znači da osoba kojoj teško ide učenje stranih jezika može napredovati uz odgovarajuće metode i dovoljno vježbe. Isto vrijedi i za matematiku, premda je osobama sa specifičnim teškoćama u učenju ponekad potrebna dodatna stručna potpora.
Nekome će više odgovarati slušanje i ponavljanje novih riječi, dok će drugi bolje učiti kroz pisanje, razgovor i praktične primjere. Slično tomu, razumijevanje matematičkih zadataka može biti lakše uz vizualne prikaze i postupno svladavanje gradiva.
Zato znanstvenici naglašavaju da poteškoće u jednom području ne treba automatski poistovjećivati s manjom inteligencijom.
Otvori KEKS Pay
