Tamna, mliječna, bijela, za kuhanje, s lješnjacima, rižom, keksom, voćnim punjenjem... - različitih okusa, a jednog imena - čokolada. Mnogima je to omiljena namirnica, slatkiš... za kojom najčešće posežemo kad nam 'padne šećer' ili pak želimo vratiti dobro raspoloženje jer - čokolada se danas i 'službeno' smatra odgovornom za njegovo stimuliranje.
A jeste li znali da ta čarobna 'kraljica slastica' s bogatom poviješću upravo danas, 7. srpnja, slavi svoj dan!? Naime, taj je datum odabran za Svjetski dan čokolade jer se vjeruje da je upravo na taj dan 1550. godine kakao prvi put uvezen u Europu te je taj povijesni trenutak označio početak širenja ove slastice diljem Starog kontinenta.
Kada smo u tražilicu unijeli riječ čokolada, na Wikipediji smo pronašli ovo:
Čokolada je alkaloidno dezertno jelo dobivenog punjenjem zagrijane homogene smjese u kalupe i naglim hlađenjem u obliku pločica iz kakaove mase ili kakaova praha i šećera s ili bez dodataka (mirodija, mlijeka, voća i prerađevina, aroma, emulgatora, lješnjaka, badema, ekstrakta kave, sušenog voća, vanilije). Prema pravilniku, čokolada koja je u prodaji u ukupnoj suhoj tvari mora sadržavati 35% kakaa, uključujući najmanje 18% kakao maslaca, 14% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova i najviše 65% šećera.
Riječ čokolada potječe od asteške riječi "xocolatl", što znači "gorka voda" (xoco - gorko i atl - voda), dalje se proširila po drugim indoeuropskim jezicima... U engleski je jezik ušla kao chocolate, njemački Schokolade, španjolski chocolate, francuski chocolat...
A dok smo 'plovili' bespućima interneta tražeći sve o ovoj slastici, pronašli smo i brojne blagodati koje čokolada u sebi krije, a to su: triptofan, esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, dok lagano topljenje čokolade na jeziku potiče lučenje endorfina (prirodnih hormona sreće), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme vođenja ljubavi; anandamid, prirodni opijat, ali u malim količinama; feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se inače doživljava i vrhunac užitka.
No, to nije sve - visoke količine antioksidansa koje sadrži, doprinose smanjenju rizika od najrazličitijih bolesti pa i raka. S druge strane, flavonoidi koji se nalaze u svim biljnim proizvodima, daju joj trpak okus i onemogućavaju oksidaciju masnih tvari u krvotoku i arterosklerozu (začepljenje arterija).
Čokolada sadrži i tonizirajuće tvari poput tanina, teobromina (sastojak čajeva) i kofeina (šalica čokolade sadrži oko 10 mg, dok oko mala šalica crne kave sadrži 60-120 mg). Teobromin je tvar koja djeluje kao regulator krvnog tlaka, opušta (dilatira) krvne žile srca (time osigurava dobru opskrbu srca krvlju), aktivira izlučivanje mokraće, regulira živčani sustav i koristan je kod anemije. Nailazimo i na podatak da konzumiranjem manjih količina čokolade potičemo koncentraciju i jačamo svoje intelektualne i psihičke sposobnosti.
Bogat je izvor mineralnih soli - fosfora, minerala koji 'hrani' živčane stanice mozga. Djelujući na razinu koštane srži, fosfor potiče proces sazrijevanja stanica eritrocitopoeze (crvene krvne stanice) i jedne vrste stanica leukocitopoeze (bijele krvne stanice). Pravi je i rudnik magnezija, oligoelementa nužnog za normalno funkcioniranje svih životnih metaboličkih procesa. Jedna tabla čokolade od 100 g sadrži približno dnevnu potrebu količinu tog minerala. A ikako se tako smatralo dugo godina, čokolada ne izaziva zatvor, piše Pliva zdravlje.
S druge strane, i čokolada, ako se pretjera s unošenjem i konzumira nekontrolirano, može imati neke neželjene učinke. Tako se, kao posljedica pretjeranog unosa javljaju simptomi lagane intoksikacije, a kao prvi su razdražljivost ili potištenost. Također, izbjegavajte čokoladu prije odlaska na spavanje jer može dovesti do nesanice.
Već smo kazali da čokolada ima bogatu povijest, a njeni počeci sežu još u drevnu prošlost. Tako se pretpostavlja da su Olmeci još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.
Kristofor Kolumbo je sa svojih putovanja po Južnoj Americi na španjolski dvor donio i sjeme kakaovca, no nije naišlo na neko zanimanje, sve do španjolskog konkvistadora Hernána Cortésa. Kad je pošao u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probao je Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma. Inače, Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija.
Tek su Europljani od čokolade napravili slatkiš. Na Starome su kontinentu tako čokoladu prvi pripravljali španjolski redovnici. Bila je tada još u tečnom stanju, a u nju su počeli dodavati šećer i cimet... No tajnu nisu mogli dugo skrivati, izišla je na vidjelo...
A danas svima poznata čokolada ipak nije iz tako daleke prošlosti, već potječe s početka 19. stoljeća.
Naime, Nizozemac Conrad J. van Houten je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Devetnaest godina kasnije (1847.) Englezi (Joseph Fry) otkrili su kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo.
I sve tako do - Švicarske. Švicarac Daniel Peter, kako govore podaci, eksperimentirao je s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. godine. U toj su zemlji, iz koje potječe i Milka - 'čokolada nad čokoladama' nastavili usavršavati proizvodnju... Godine 1879. Rudolf Lindt (Lindt - danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").
Sve ostalo je - povijest...
Ovo su pak najčešće zablude o čokoladi:
- Uzrokuje karijes - istina je potpuno drukčija - neke tvari u čokoladi usporavaju kvarenje zubi;.
- Uzrokuje akne - niz istraživanja dokazao je da tgo nije točno;
- Deblja - da, kao i svaka hrana kad se s njom pretjeruje, no kockica-dvije sprječavaju prejedanje u krizama i zadovoljavaju želju;
- Ima puno kofeina - znatno ga je manje u kockici čokolade nego u šalici kave, čaju ili kola napitcima;
- Povećava razinu kolesterola - Kakao maslac, tj. masnoća iz zrna kakaa, unatoč visoko zasićenim masnoćama ne podiže razinu kolesterola u krvi. Naprotiv, stearinska kiselina, jedna od glavnih masnih kiselina u kakao maslacu, drugačije se iskorištava u tijelu i može sniziti razine kolesterola u krvi;
- Izaziva ovisnost - to uopće nije točno, iako svi znamo da neki ljudi imaju jače izražen apetit za čokoladu od drugih...
U SAD-u pak tamošnja nacionalna udruga proizvođača konditorskih proizvoda ima čak četiri glavna blagdana posvećena čokoladi - Dan čokolade – 7. srpnja, dva Nacionalna dana čokolade – 28. listopada i 28. prosinca te Međunarodni dan čokolade – 13. rujna.
Za kraj kažimo i to kako se Svjetski dan čokolade obilježava od 2009. godine.
Otvori KEKS Pay
