Kortizol je hormon stresa koji proizvode nadbubrežne žlijezde i igra važnu ulogu u metabolizmu, imunitetu i ravnoteži šećera u krvi. Iako je neophodan za preživljavanje, dugotrajno povišene razine mogu negativno utjecati na tijelo. Zbog stalnog stresa, loših navika i užurbanog života, povišen kortizol postaje sve češći problem. Prepoznavanje simptoma prvi je korak prema ravnoteži i oporavku.
Kronični umor: Unatoč dovoljnom snu, osoba se osjeća iscrpljeno jer tijelo ostaje u stalnom stanju 'bori se ili bježi'. Energija opada već ujutro, a oporavak nakon fizičkog ili mentalnog napora traje duže nego prije.
Povećanje tjelesne težine, osobito u području trbuha: Kortizol potiče nakupljanje masnog tkiva u predjelu abdomena, neovisno o prehrambenim navikama. Povećana masnoća na trbuhu često dolazi uz nadutost i usporenu probavu.
Nesanica ili loša kvaliteta sna: Visoka razina kortizola ometa prirodni ritam spavanja, uzrokuje buđenje tijekom noći i umor ujutro. Nedostatak dubokog sna dodatno povećava stres i pogoršava simptome.
Česte promjene raspoloženja i anksioznost: Kortizol remeti ravnotežu hormona u mozgu, uzrokujući tjeskobu, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom. Dugoročno može dovesti do depresivnih stanja.
Smanjen libido i hormonalna neravnoteža: Kortizol utječe na rad spolnih hormona, što dovodi do neredovitih menstruacija i smanjenja spolne želje. Također može izazvati probleme s plodnošću i erektilnu disfunkciju.
Pad imuniteta i česte infekcije: Povišen kortizol slabi imunološki odgovor tijela, čineći ga ranjivim na viruse i bakterije. Rane sporije zacjeljuju, a oporavak od bolesti traje dulje.
Povišeni krvni tlak: Kortizol zadržava sol i vodu, što povećava volumen krvi i pritisak u krvnim žilama. Dugoročno to opterećuje srce i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
