Više od 80 znanstvenika, istraživača i stručnjaka iz Europe i svijeta okupilo se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na 12. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Identiteti – Kulture – Jezici“. Središnja tema konferencije bila je „Rad na prošlosti: između zaborava i postistine“, a raspravljalo se o načinima na koje se prošlost interpretira, oblikuje i prenosi kroz različite društvene, kulturne i znanstvene prakse.
Prorektor za znanost Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Marko Odak istaknuo je kako na SUM-u trenutačno ima 12 časopisa, a da Filozofski fakultet ima veliki broj simpozija, međunarodnih i znanstvenih konferencija te da je prvi koji ima indeksiran časopis Hercegovina u bazi SCOPUS.
„Konferencija Identiteti – Kulture – Jezici se već 12 godina profilirala kao relevantno mjesto susreta znanstvenika iz različitih područja društvenih i humanističkih znanosti. Ova tema danas je iznimno aktualna jer se više ne suočavamo samo s pitanjem kako pamtimo prošlost, nego i s pitanjem tko oblikuje naše pamćenje. Posebno je važno promišljati o tome na koji način nove tehnologije utječu na razumijevanje povijesti, identiteta i kulture te kako mijenjaju naš odnos prema kolektivnom sjećanju“, kazao je prorektor Odak i dodao kako vjeruje da će konferencija potaknuti daljnja istraživanja.
Prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednica Organizacijskog odbora Konferencije prof. dr. sc. Jela Sabljić Vujica istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa proučavanju prošlosti te naglasila kako konferencija otvara brojna pitanja vezana uz suvremene oblike istine, kolektivnog sjećanja i interpretacije povijesnih događaja.
„Posebno nas raduje velik odaziv znanstvenika i istraživača iz različitih institucija i zemalja, što potvrđuje važnost i aktualnost tema kojima se bavimo“, kazala je Sabljić Vujica.
Među plenarnim izlagačima bio je prof. dr. sc. Pontus Lindgren-Ciampi sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj, koji se bavi pitanjima vezanim uz povijest ovih prostora, s posebnim naglaskom na kulturu pamćenja i teorije koje oblikuju razumijevanje prošlih događaja.
„Pitanja poput kulture pamćenja i načina na koje društva interpretiraju i prenose povijesna iskustva ključna su za razumijevanje suvremenih identiteta i društvenih procesa“, istaknuo je Lindgren-Ciampi.
Svoje istraživanje predstavio je i plenarni izlagač prof. dr. sc. Max Bergholz sa Sveučilišta Concordia u Kanadi. Njegovo izlaganje bilo je autobiografskog i povijesnog karaktera, a sudionicima je približio iskustva prikupljena tijekom višegodišnjeg terenskog rada.
Govorio je nekim terenskim pričama i događajima iz Srbije i zapadne Bosne koji su obilježili njegova istraživanja tijekom poslijediplomskog studija te je predstavio i novu knjigu na kojoj trenutno radi.
„Analiza nasilja tijekom 1941. godine ne bi trebala služiti traženju pobjednika i poraženih ni dokazivanju tko je bio u pravu, nego boljem razumijevanju 'naše zajedničke čovječnosti.“
Prof. dr. sc. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu jedan je od plenarnih izlagača na konferenciji te je predstavio tri ključne teze o ulozi sjećanja u obradi prošlosti i istaknuo važnost povijesti za oblikovanje identiteta pojedinca i zajednice.
„Kada bismo ostali bez povijesti, ostali bismo i bez identiteta. Upravo kroz sjećanje obrađujemo prošlost i stvaramo temelje za razumijevanje sadašnjosti“, poručio je Cipek.
Ovogodišnja konferencija još je jednom potvrdila važnost interdisciplinarnog dijaloga o prošlosti, identitetu i suvremenim društvenim izazovima. Kroz razmjenu znanstvenih spoznaja i različitih perspektiva sudionici su otvorili prostor za nova promišljanja o ulozi povijesti, sjećanja i istine u današnjem društvu.
Otvori KEKS Pay
