Izložba knjiga i slika "Kranjčević u Mostaru - Djela Silvija Strahimira Kranjčevića iz Sesarove zbirke - Dijalog između riječi i slike" otvorena je večeras u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosača, povodom 140. obljetnice dolaska Silvija Strahimira Kranjčevića u Mostar.
Izložba povezuje književnu baštinu i suvremeni umjetnički izričaj, a cilj joj je predstaviti poetsku i kulturnu baštinu Silvija Strahimira Kranjčevića te potaknuti novo čitanje njegova djela.
Posjetiteljima je predstavljeno više od 200 književnih naslova iz Sesarove zbirke, uključujući izdanja Kranjčevićevih knjiga objavljenih od 1885. do 1967., posebna izdanja objavljena za pjesnikova života, kao i brojne primjerke periodike, antologija i literature o njegovom životu i djelu.
Na izložbi su predstavljeni i radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, koji su motive iz Kranjčevićevih pjesama interpretirali kroz vlastite slike.
Dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, Svetislav Cvetković, istaknuo je da je ova izložba prva u nizu događaja kojima se obilježavaju tri desetljeća akademije. Studenti preddiplomskih i diplomskih studija predstavili su 14 slika i 7 grafika koje ne ilustriraju izravno Kranjčevićeve stihove, već pokušavaju pronaći umjetnički ekvivalent njegovim riječima.
Cvetković je naglasio visoku kvalitetu izložbe i važnost povezivanja književnosti i likovne umjetnosti.
Ova suradnja, njegovim riječima, omogućuje novo tumačenje Kranjčevićevog djela u suvremenom kontekstu, jer su teme kojima se Pjensik bavio univerzalne i aktualne i danas.
Na taj način, kako je rekao dekan, valorizira se ne samo umjetnički izričaj već i poezija Silvija Strahimira Kranjčevića, čije ideje i pitanja nastavljaju intrigirati i inspirirati nove generacije umjetnika i publike.
Kultura sjećanja i zaboravljeni spomenici
Govoreći o važnosti izložbe, novinar i publicist Miroslav Landeka rekao je da Kranjčević pripada i svom gradu i cijeloj naciji.
Prisjetio se Kranjčevićevog životnog i književnog puta, istaknuvši da je pjesnik u Sarajevo stigao 1893. godine, a od 1895. do 1903. uređivao je književni časopis "Nada".
Landek je podsjetio i na odnos kulturne javnosti prema Kranjčevićevoj ostavštini nakon njegove smrti 1908. godine, posebno istaknuvši postavljanje pjesnikove nadgrobne ploče na sarajevskom groblju Svetog Josipa.
Spomenik je 1913. godine izradio hrvatski kipar Rudolf Valdec, a njegov reljef, poznat kao "Genije sa sputanim krilima", danas je jedan od vrijednih i zaštićenih spomenika hrvatske kulturne baštine u Bosni i Hercegovini. Spomenik je tijekom rata teško oštećen, a restauriran je 2006. godine.
Landeka je naglasio da izložba nije samo podsjetnik na velikog pjesnika, već i doprinos očuvanju kulture sjećanja.
- Najveći poklon velikom pjesniku nije cvijet na grobu koji vene, već živa kultura sjećanja - rekao je Landeka.
Posebnu zahvalu uputio je prof. dr. sc. Antonio Sesar, ističući njegov dugogodišnji rad na prikupljanju i očuvanju starih knjiga, putopisa i povijesnih izvora o Bosni i Humu.
- Čovjek koji se profesionalno bavi vidom pomaže nam da bolje vidimo i upoznamo našu kulturnu prošlost - rekao je Landeka.
Rekao je da i više od stoljeća nakon njegove smrti Kranjčevićeve riječi nastavljaju živjeti kroz knjige, pjesme i kulturu sjećanja.
Očuvanje zaboravljene baštine
Govoreći o svojoj kolekciji, Antonio Sesar istaknuo je da prvenstveno prikuplja putopise, povijesnu, političku i vjersku literaturu, dodajući da je književnost jedan od segmenata te kolekcije.
- U okviru ovog svog hobija tražim neke autore s područja Bosne i Hercegovine, o kojima do sada nema zapisa, a koji su objavili neko književno djelo. I do sada sam ih pronašao dvadesetak. Ovdje pokušavam vratiti u fokus našu kulturnu i povijesnu baštinu - rekao je Sesar.
Projekt je realiziran uz sudjelovanje Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Zaklade Sesar, a u njegovu organizaciju bili su uključeni i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Izložba će biti otvorena do 23. rujna.
Otvori KEKS Pay
