Umjetnička galerija u Čapljini na razmeđu dviju godina od 17. prosinca do 15. siječnja, izlažući djela Gabrijela Jurkića, priredila je istinski doživljaj za umjetničke sladokusce. Nakon razgledanja izloženog postava od 42 djela, upućeni i manje upućeni u Jurkićev opus mogli bi konstatirati da on na svojim slikama pjeva o prirodi, piše Večernji list BiH.
Pjeva o prirodi
Njegove slike toliko su skladne u svojoj jednostavnosti da svaka od njih traži pozornost posjetitelja. Posebice je zanimljivo kako Jurkić svojim slikarskim umijećem predstavlja ljepote zime. Na tim slikama zimska bjelina kroz kontrast nijansi prerasta u sukus istinskog doživljavanja tog dijela godine.
Govoreći o putovima Jurkićeve izložbe pod nazivom "Svjetla i boje hrvatskih i hercegbosanskih pejzaža, Biserka Rauter Plančić, povjesničarka umjetnosti, naglasila je da je "ova sažeta antologija Jurkićeva opusa" priređena zahvaljujući nesebičnom zalaganju organizatora - Založbe kralja Tomislava i "susretljivosti vlasnika slikarovih djela koji su posudili svoje prevrijedno slikarsko blago: - Našu zahvalnost poglavito iskazujem ravnateljici Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu gospođi Draženi Džeko, mojim kolegama u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu i marnim kolekcionarima Jurkićevih slika iza Zagreba, Čapljine i Čitluka.
Osvrćući se na ukupni slikarski opus Gabrijela Jurkića, kustosica Rauter Plančić kazala je: - Njegova tematska zaokupljenost obuhvaćala je široku lepezu tema i motiva. Uzgred rečeno, ostvario je respektabilne dionice portretnog i religioznog slikarstva. Međutim, prava je istina da je slikarsku sudbinu podredio prirodi i krajobrazu i da su pejzaži fortissimo njegova stvaralaštva.
Rauter Plančić se posebice osvrnula na Jurkićev ciklus "Zima", ističući "da su slike iz tog ciklusa vrhunac Jurkićeva stvaralaštva. Slikao ih je kao da ispovijeda sve svoje zime koje je proživio i one o kojima je maštao u srazu s realnošću koja ga je okruživala. Ukratko, stoji činjenica da je Gabrijel Jurkić bez dramatičnih sižea i manifestnih parola na svojim platnima itekako znao zavapiti za boljim životom seljana. Niz slika čista su mu personifikacija teškog života naroda u brdima zapadne Bosne i Hercegovine."
Gabrijel Jurkić rođen je u Livnu 1886. godine, gdje je i preminuo 25. veljače 1974. godine. Zanimljivo, iz Zagreba je otišao zbog, može se reći, kritičnog progona onih koji ga u duhu onovremenog pomodarstva nisu htjeli razumjeti, a iz Sarajeva, gdje je proveo gotovo pedeset godina, zbog religijskih promišljanja. Ni jedni ni drugi nisu ga mogli, odnosno htjeli shvatiti, međutim, njegova djela nadživjela su i jedne i druge, o čemu svjedoči i čapljinska izložba priređena u Umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog središta Založbe kralja Tomislava.
Don Draganov zbor
Program otvaranja, koji je upotpunio Akademski zbor "Pro musica" iz Mostara pod ravnanjem don Dragana Filipovića, moderirao je Boris Matić, glumac Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.
