U Matićima je održan dojmljiv susret književnika Bosanske Posavine u organizaciji Književnog kluba Bosanske Posavine Zagreb s predsjednikom Stjepanom Blažanovićem na čelu, piše Večernji list BiH. Drugi je to susret kao dio šireg plana kojim se želi oživiti i animirati Posavinu kroz književnu riječ u cilju da se utemelji Zavičajna zbirka - trajni spomen i čuvar pisane riječi ovoga kraja. Nakon Garevca, književnici Bosanske Posavine okupili su se u Matićima, a već planiraju idući u derventskom kraju (Koraće). Plan im je, objašnjava novinar HRT-a Anto Pranjić, koji se osobito založio za realizaciju projekta, književnom riječju zagrliti cijelu Posavinu, od Orašja, Domaljevca i Odžaka do Modriče, Bosanskog Broda, Dervente, Gradačca i Brčkog.
Sadržaj filmskog festivala
Matići su postali nova postaja književne karavane na karti Bosanske Posavine. Prema riječima predsjednika Blažanovića, Klub će pokušati slične susrete organizirati po jedno mjesečno i svaki put u drugom posavskom mjestu kako bi se književnici Bosanske Posavine, njih više od 200 različitih profila i razina književnog stvaralaštva, bolje upoznali i stvarali sinergiju snažnijeg djelovanja i književnog usavršavanja. - Ne samo da ćemo okupljati ljude od pera već će se oni okušati i kao scenaristi. Po svojim djelima pisat će scenarije za snimanje kratkometražnih dokumentarnih filmova. Najbolje scenarije, njih dva do tri, odabrat će glumci u sklopu filmskog festivala u Orašju Dani hrvatskog filma - Ivo Gregurević, otkriva nam Blažanović, najavljujući snažniju suradnju književnosti i filma. - Ovo je za naš doprinos ukupnoj hrvatskoj kulturi, a osobito književnosti - zaključuje Blažanović.
Književnici su uoči susreta s domaćinima iz Matića obišli Franjevački muzej "Vrata Bosne" u Tolisi, simbol duhovne i kulturne povijesti posavskoga kraja. - Željeli smo književnicima podrijetlom iz Bosanske Posavine koji sada rade i žive od Zagreba, Slavonskoga Broda pa sve do Njemačke pokazati kulturno i povijesno blago koje su svećenici stoljećima čuvali i pohranili u ovom vrijednom Muzeju u Tolisi - naglašava Pranjkić. Posebno je emotivno susret doživio predsjednik Kluba Blažanović. - Tu je pod krovom samostana u Tolisi bila i ratna bolnica pa se prisjećam kada su mi tu spasili život. Sada je mirno vrijeme, kada se i pisanom riječju borimo za hrvatske interese i doprinosimo hrvatskom identitetu. U Posavini spisatelji imaju što kazati u poeziji, a osobito u prozi, osobito o našoj traumatičnoj prošlosti od koje se još nismo oporavili - smatra Blažanović.
Zavičajna zbirka
Posavski pisci su zastali i na središnjem spomen-obilježju u Matićima odavši počast i zahvalnost braniteljima za darovanu slobodu. U radnom dijelu susreta u večernjim satima u Matićima su predstavljali svoja dijela. Nagradu "Zlatno pero" primio je Pejo Pejić kao priznanje za snažnu i prepoznatljivu pjesničku riječ koja čuva duh zavičaja. Pejić je naglasio kako Matići imaju velikog književnog potencijala. Jedan od sudionika susreta bio je i Ivan Stipić, autor brojnih knjiga iz povijesti koji posavsku Zavičajnu zbirku "sklapa" od 1991. u knjižnici u Slavonske Brodu. - Ovo je izvrsna priča s okupljanjem pisaca Bosanske Posavine. Ideja zavičajnih priča je zabilježiti identitet prostora, vremena i ljudi koji su tu obitavali jer ono što nije zapisano, nažalost, kao da se nije ni dogodilo - ističe Stipić. Među posavskim piscima bio je i autor knjige "Sjećanje ratnika" Antun Fuglinski iz Garevca koji progovara, kaže Fuglinski, objektivno o događajima iz Domovinskoga rata kako se povijesna istina ne bi iskrivljavala kako to, tvrdi, čini srpska strana. Prikupljeni književni uraci bit će ponuđeni Muzeju "Vrata Bosne".
