Kralj Tomislav zauzima jedinstveno mjesto u kolektivnoj memoriji Hrvata kao prvi vladar koji je, prema tradiciji, 925. okrunjen na Duvanjskom polju i time označio početak Hrvatskoga Kraljevstva. Iako se u historiografiji raspravlja o točnom mjestu krunidbe, nitko ne dovodi u pitanje Tomislavovu povijesnu ulogu: snažnom je vojnom silom branio granice od Drave do Bosne, odbio napade Mađara i Bugara te hrvatsko kneževstvo uzdigao na razinu međunarodno priznate kraljevine. Upravo je zato njegovo ime tijekom stoljeća postalo simbol slobode, državotvornosti i nacionalnoga identiteta – motiv koji su rado preuzimali pisci, slikari i skladatelji. Ove, 2025. godine obilježava se 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, a središnji slavljenički događaj u BiH jest praizvedba glazbeno-scenske legende “Krunidba kralja Tomislava” Darka Domitrovića i Mire Gavrana 28. lipnja u bazilici sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu. Nositelj projekta je Vijeće Matice hrvatske u BiH, a visoki su pokrovitelji predsjednici Hrvatskog sabora i Hrvatskog narodnog sabora BiH. Izvedbeni dio projekta nose renomirane umjetničke institucije s obiju strana granice, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru i Simfonijski orkestar Mostar te Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Partner projekta je Kulturno-informativni centar Tomislavgrad. O ovoj temi razgovarali smo s autorom aranžmana i dirigentom Igorom Tatarevićem.
Večernji list: Povod razgovora je praizvedba glazbeno-scenske legende “Krunidba kralja Tomislava” u Tomislavgradu. Kako je uopće nastalo ovo djelo?
- Djelo je rođeno iz želje da se dostojno obilježi 1100. obljetnica krunjenja prvoga hrvatskog kralja. Renomirani dvojac - skladatelj Darko Domitrović i libretist Miro Gavran - poigrao se granicama žanra i stvorio glazbeno-scensku legendu koja nije ni čista opera, ni oratorij, ni kantata, ali od svake vrste posuđuje ono najatraktivnije i dramaturški najpotentnije.
Večernji list: Zašto baš naziv glazbeno-scenska legenda?
- Termin najtočnije opisuje dvostruku narav djela: s jedne strane riječ je o koncertnoj partituri od dvanaest stavaka, a s druge o scenskom spektaklu utemeljenom na povijesnoj legendi o krunidbi kralja Tomislava. Publika će u istoj večeri čuti raskošne zborske blokove, virtuozne solističke arije, naraciju nalik Bachovu evanđelistu, pa i broadwayski “štih” u nekim harmonijskim progresijama.
Večernji list: Djelo se sastoji od dvanaest cjelina. Možete li izdvojiti trenutke koji najjače “nose” glazbenu priču?
- Prolog otvara praizvedbu ritualnim zborskim vapajem izmučenog puka. Treći stavak, odnosno “Libera me, Domine”, Tomislavova je tiha posveta poginulim suborcima; nježni klavir i harfa čine intiman kontrapunkt muškome zboru. Stavci “Sjetva” i “Žetva” prikazuju težački ritam života - obučen u punktirane, zlatom obojene gudačke linije i blistave limene puhače. Duet Jelene i Tomislava u stavku “U tebi nađoh mir” prerasta od ljubavne minijature u svojevrsnu nacionalnu himnu. Stavak “Pismo 2” donosi dramatični trenutak kada rimski glasnik objavljuje papino odobrenje krunidbe, a finale “Krunidba” kulminira zborskim usklikom “Imamo kralja!”, orkestralnim tutnjavama timpana i svečanim fanfarama.
Večernji list: Koliko je zahtjevna orkestracija i tko se sve našao u orkestru?
- Naš orkestar kombinira standardni simfonijski sastav s dodatkom klavira, orgulja, harfe i čeleste. Imamo parove flauta, oboa, klarineta i fagota, zatim četiri roga, dvije trube, tri trombona, timpane i bogat udaraljkaški set. U projekt je uključeno više od devedeset glazbenika - članovi Simfonijskog orkestra Mostar i kolege iz drugih krajeva BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore te Zbor HNK Mostar.
Večernji list: Često se naglašava simbolika mjesta izvedbe. Zašto je bazilika sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu od tolikog značaja?
- Prema legendi, kralj Tomislav okrunjen je upravo na tom podneblju, pa praizvedba u bazilici sv. Nikole Tavelića dobiva sloj autentičnosti koji se ne može preslikati ni na jednu koncertnu dvoranu. Uz to, zidovi bazilike već stoljeće čuvaju priču o stotinama godina stare krune – kamen temeljac za baziliku postavljen je 1925. godine upravo za vrijeme obilježavanja 1000 godina hrvatske krune. Sada će uz glazbu ta priča prodisati punim plućima.
Večernji list: Imate i impresivnu pjevačku postavu. Koga ćemo slušati?
- Pjevačka postava je iz HNK Zagreb. Tenor Roko Radovan utjelovit će kralja Tomislava, sopranistica Josipa Bilić kneginju Jelenu, a bas-bariton Siniša Štork biskupa Grgura. Zbor HNK Mostar vodi maestra Katja Krolo-Šarac, a naratorske dionice povjerili smo glumcima HNK Mostar Robertu Peharu, Ivi Krešiću, Nikolini Marić i Mireli Kordić.
Večernji list: Kakva su vaša očekivanja od publike i same budućnosti djela?
- Želja nam je da se publika istodobno emotivno poveže s povijesnom pričom i uživa u modernoj glazbenoj avanturi. Nadam se da će “Krunidba kralja Tomislava” postati repertoarno djelo koje će živjeti i izvan okvira velikih obljetnica.
Večernji list: Na kraju, kome zahvaliti što je projekt stigao do praizvedbe?
- U organizacijskom dijelu najveće zasluge idu Vijeću Matice hrvatske u BiH, kao nositelju projekta, te Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, kao izvršnom producentu. U umjetničkom dijelu, naravno, prije svega autorskom timu - Miri Gavranu, Darku Domitroviću i redatelju Robertu Raponji te voditeljici Zbora HNK Mostar Katji Krolo-Šarac. Tu su još i kostimografkinja Jasmina Pacek i koreografkinja Sanela Janković. No, bez logističke i umjetničke potpore HNK Zagreb, suradnje Simfonijskog orkestra Mostar, partnerstva s Kulturno-informativnim centrom Tomislavgrad te podrške brojnih pokrovitelja, ovakav pothvat bio bi nemoguć. Od srca zahvaljujem svima.
