Naslovnica Kultura

Civilne i vojne žrtve Banjolučke biskupije

30. siječnja 2019. u 11:34 0 komentara 66 prikaza

U dvorani Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci predstavljena je knjiga mons. dr. Ante Orlovca “Gubitci Banjolučke biskupije u ratu 1992. - 1995.”. Riječ je o svojevrsnom žrtvoslovu Banjolučke biskupije u kojemu je autor poimence popisao sve civilne i vojne žrtve s područja te biskupije u proteklom ratu u BiH.

O knjizi su kao predstavljači govorili svećenik Banjolučke biskupije mr. mons. Ivica Božinović, umirovljeni profesor i franjevac Bosne Srebrene dr. fra Velimir Blažević te sam autor.

“Knjiga je izuzetno teška. Vidjet ćete kad je uzmete u ruke. No, teška je i zbog svog sadržaja”, istaknuo je mons. Božinović te iznio osnovne podatke o knjizi koja ima 343 stranice i čiji je izdavač i nakladnik Banjolučka biskupija. Nakon uvodnih napomena slijedi poimenični popis žrtava u šest dekanata Banjolučke biskupije, a potom slijede dva dodatka, tj. izvješća dvojice župnika o stradanju župa Sokoline i Liskovica. Nakon popisa izvora i literature slijedi abecedni popis žrtava u cijeloj biskupiji što knjizi daje izvanrednu preglednost.

Knjiga završava slikovnim prilogom (40-ak fotografija u boji) o čuvanju spomena na žrtve Domovinskog rata u Banjolučkoj biskupiji.

Prof. Blažević iznio je opće statističke podatke koji se doznaju iz knjige, podatke za svaku od žrtava te govorio o vrijednosti i pouzdanosti knjige i podataka unesenih u nju. Sveukupan broj žrtava katolika na području Banjolučke biskupije u proteklom ratu iznosi 1054, od toga 614 civila (među njima sedam svećenika i jedna časna sestra redovnica) i 440 vojnika (pripadnika različitih vojski, najviše HVO-a) ili 910 muškaraca i 144 žene. Najviše sveukupnih žrtava imao je Bihaćki dekanat (386 žrtava) koji je prvi i po broju civilnih žrtava (282), dok je Jajački dekanat imao najviše vojnih žrtava (106). Župa s najvećim brojem ukupnih žrtava je Jajce (136), dok je župa s najviše civilnih žrtava Stara Rijeka (81).

Zahvaljujući istraživanju dr. Orlovca, istaknuo je dalje u svom izlaganju prof. Blažević, ova knjiga ne donosi samo suhoparne brojke pri govoru o žrtvama, nego i konkretne osobe: s imenom i prezimenom svakog stradalnika, s imenima njihovih roditelja i djevojačkim prezimenom majke, imenom bračnog druga, s podacima kada i gdje je dotična žrtva rođena, gdje je živjela, koje je vjere i nacionalnosti, kada, gdje i na koji način je stradala, je li civil ili vojnik te gdje je pokopana.

Prof. Blažević na kraju je istaknuo da će ova knjiga biti nezaobilazan izvor za sve one koji se budu bavili istraživanjem žrtava u nedavnom ratu.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.