Jedno od manje poznatih carinskih pravila moglo bi iznenaditi vozače iz Bosne i Hercegovine koji automobilom s bh. registarskim oznakama ulaze u Hrvatsku i druge države Europske unije.
U određenim situacijama carinskom službeniku nije dovoljna putovnica ili podatak o prijavljenoj adresi, nego od vozača može zatražiti i ugovor o najmu stana, račune za komunalije ili druge dokumente kako bi utvrdio gdje osoba zaista ima uobičajeno boravište, piše GPMaljevac.
Ovo je posebno važno kod korištenja automobila registriranih u zemlji koja nije članica Europske unije. Hrvatska carinska uprava navodi da je za pravo na privremeni uvoz vozila jedan od ključnih elemenata upravo uobičajeno boravište osobe koja tim vozilom upravlja.
Prema službenom pojašnjenju, uobičajenim boravištem smatra se država u kojoj osoba obično živi najmanje 185 dana tokom kalendarske godine zbog svojih osobnih i poslovnih veza. Ako osoba nema poslovnih veza, gledaju se osobne veze koje pokazuju blisku povezanost s mjestom u kojem živi.
Upravo tu nastaje detalj za koji mnogi vozači vjerojatno ne znaju. Ako se pojavi sumnja gdje osoba stvarno ima uobičajeno boravište, teret dokazivanja je na vozaču. Carinski službenici i druga nadležna tijela Hrvatske imaju pravo tražiti dokumente i podatke kojima se to može utvrditi.
Carinska uprava među primjerima dokaza izričito navodi ugovor o najmu stana ili kuće, račune za komunalije, potvrde o plaćanju poreza, potvrde o mirovinskom ili zdravstvenom osiguranju, kao i druge isprave na osnovu kojih je moguće utvrditi uobičajeno boravište. Hrvatska carina čak navodi da je takve dokumente potrebno imati kod sebe u vozilu kao dokaz uobičajenog boravišta.
Ovo pravilo može biti posebno značajno za veliki broj građana BiH koji rade i žive u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ili drugim državama EU, a povremeno koriste automobil s bh. registarskim oznakama.
Ako dokumenti potvrde da vozač ima uobičajeno boravište izvan carinskog područja Europske unije i ispunjeni su ostali propisani uvjeti, automobil registriran u trećoj zemlji može se koristiti u Hrvatskoj i drugim državama članicama EU u okviru privremenog uvoza. Hrvatska carina za takva cestovna vozila navodi rok do šest mjeseci od trenutka stavljanja vozila u postupak privremenog uvoza. Nakon toga postupak mora biti zaključen ponovnim izvozom vozila ili njegovim puštanjem u slobodan promet.
Problem nastaje ako osoba ne može dokazati da joj je uobičajeno boravište izvan EU. Hrvatska carinska uprava navodi da u tom slučaju osoba ne smije koristiti vozilo registrirano u trećoj zemlji u Hrvatskoj ili drugoj članici EU prije nego što vozilo bude stavljeno u postupak puštanja u slobodan promet, odnosno obavljeno odgovarajuće uvozno carinjenje.
Zato račun za struju, ugovor za stan ili potvrda zdravstvenog osiguranja, dokumenti koje gotovo nitko ne povezuje s prelaskom granice automobilom, u pojedinim carinskim kontrolama mogu postati važan dokaz o tome gdje vozač zaista živi i ima li pravo koristiti automobil s bh. registarskim oznakama u Europskoj uniji.
Otvori KEKS Pay
