Prvoga dana klimatološkoga proljeća na cvjetne latice padale su bijele pahuljice. Meteorolozi su nam uporno dokazivali da je najhladniji dan zime bio na prvi dan klimatološkoga proljeća! Klima se mijenja, na isto ozemlje došlo je drugačije podneblje. A kad je o političkoj klimi riječ, promjene su još veće. A moglo bi doći i do promjena s nesagledivim posljedicama ako se glavne glave svijeta ne dozovu pameti. Ljudskom rodu i porodu prijeti se sa svih strana, prijete nam čak i invazijom iz svemira. Zbog pomanjkanja “obične” pameti kod nekih velikih ekscelencija, svijetu prijeti - umjetna inteligencija. A svijetu je potrebna umjetnička inteligencija. Sve je više onih koji nas nastoje uvjeriti u to da će umjetna inteligencija gurnuti “običnu” ljudsku inteligenciju u drugi plan. Netko je rekao kako nema ništa gore od učene budale, ali ako je vjerovati futurolozima, umjetna inteligencija mogla bi postati nešto još gore. Kako stručnjaci iz te domene tvrde, stvar će “zaželjeti” biti biće, e, onda neka je ljudskom rodu i porodu Bog na pomoći. Vjerujemo kako će pomoći kao i bezbroj puta do sada.
Nije vrag da oni koji su uvjereni u premoć umjetne inteligencije nad onom “običnom” još ne znaju, ili se prave ludi, da su najeminentniji znanstvenici, među kojima i velik broj ateista, utvrdili kako u ljudskom DNK postoji nadnaravna inteligencija i tako utvrdili postojanje Svevišnjega! Najinteligentniji ateisti ostali su zapanjeni, a oni manje inteligentni i dalje su zapjenjeni. Kako će se dalje stvari oko toga odvijati, zna samo ta nadnaravna inteligencija.
Francuski filozof Renan napisat će: “I posljednji učenik zna danas istine za koje bi Arhimed žrtvovao svoj život”. Prije dva stoljeća Goethe je znao reći kako postoje knjige iz kojih se može saznati gotovo sve, a da na kraju ljudi ipak ne shvate ništa. Danas postoje bezbrojni alati za razna saznanja, ali svijet je još uvijek u “pačjoj školi”. Sve je isto kao u doba Heraklita koji je kazao: “Znati mnogo stvari ne znači biti mudar”. O toj temi progovorio je i Mujo kad su ga pitali što ga više brine - neznanje ili nezainteresiranost, a on uzvratio:
- Ne znam i ne interesira me!
Istina je gola zbog toga da je svatko može odjenuti po svom ukusu. Pa o jednoj običnoj i potpuno razvidnoj stvari ili pojavi čujemo sasvim oprečna mišljenja. I od onih kao najpametnijih. Pogotovo na brdovitom Balkanu gdje je bizantska “logika”, po kojoj je dojam važniji od činjenica, pustila duboko korijenje. Pa se postavlja pitanje hoće li se umjetna inteligencija tu uopće snaći.
Trebat će puno one “obične” inteligencije da se Balkan iz ralja bizantske “logike” izvuče i konačno pridruži Europi. Ima i onih koji smatraju da je BiH trebala biti u ujedinjenoj Europi još 1952. godine! Naime, tada je utemeljena Europska zajednica za ugljen i čelik, majka današnje EU. BiH je bila tada zemlja ugljena i čelika, ali nije mogla u Europu jer je bila u Jugoslaviji. A sad su neke zemlje iz te bivše YU bliže EU. Ali ne mora biti tako. Predsjedniku EK Jean-Claudeu Junckeru predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović i Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, uručili su prošloga tjedna odgovore na upitnik Europske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Velik je to (is)korak BiH na europskom putu; predani su odgovori na europski upitnik, sad treba raditi na tome da iz EU stigne - uskličnik!
Juncker je uputio apel najvišim službenicima Parlamentarne skupštine BiH da se do svibnja pronađe kompromis u vezi s izmjenama Izbornog zakona. No, što s onima koji su više za status quo nego za kandidacijski status BiH? BiH u Europu treba brzinom futura prvog, a ne futura drugog. No, neki svojim ponašanjem podsjećaju na nezgodnu zgodu u jednoj školi. Nastavnica se obrati učeniku.
- Reci sve što znaš o futuru drugom!
- Futur drugi bio je francuski kralj - reče učenik.
- Neće biti - uzvrati nastavnica.
- E, sjetio sam se. Futur drugi bio je turski sultan - “sjeti” se učenik.•
