Ruska invazija na Ukrajinu najveća je ratna operacija u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Mnogi rat u Ukrajini nazivaju trećim svjetskim ili njegovim početkom ako se Putinovoj politici ne stane u kraj. No, cyber-ratovanje svakako ima svjetske razmjere. Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je kako je planet Zemlja - organizam. Ratna “upala” u Ukrajini izazvala je opasno povećanje temperature cijele zemaljske kugle. Pa je Mađarska proglasila izvanredno stanje. Umjesto traktora, Ukrajinu preoravaju ruski tenkovi pa prijeti glad stotinama milijuna ljudi. Nesmiljeni ruski napadi na žitnicu svijeta prijete pomanjkanjem kruha našega svagdašnjega. Pa se valja nadati spasu od Svevišnjega. Ratovi su u povijesti za cilj imali teritorij, hranu i energiju, a Putinova Rusija hranu i energiju koristi kao sredstvo ratovanja. Pa se više ne zna što je sredstvo, a što cilj. Što na sve ovo negdje gore veli - Machiavelli?!
Putinova Rusija nastoji “običnim” ratom zagospodariti Crnim morem, a cyber-ratovanjem izbiti na Jadransko. Pa više nije šala onaj stari vic koji ide ovako:
- S kime graniči Rusija? - postavljalo se pitanje.
- Graniči s kime hoće! - glasio je odgovor.
No, ima ih još kojima rastu zazubice za jadranskom obalom. Misle li dovoljno o svemu ovome u Europskoj uniji i NATO-u, pitanje je SAD?! Kina mudro šuti jer važni su joj novovjeki svileni puti, dok Turska nešto mućka. Nastoji igrati ulogu posrednika, neku vrstu svjetskog tajnika za vezu. Kad je Turska u pitanju, sjetimo se riječi starog Bosanca iz proze Branka Ćopića, koja je nekada bila obvezna školska lektira. Starini su rekli da je počeo Drugi svjetski rat, a on ih upita:
- A je li Turska u ratu?
- Nije - odgovoriše mu.
- Nema ti tu rata, sinko - pouči ih starac.
Sve se češće i ozbiljnije govori o tome kako bi se nemila događanja u Ukrajini mogla nezgodno odraziti i na zapadni Balkan. Svi bi na zapadnom Balkanu u Europsku uniju, barem verbalno, ali ne bi svi u NATO, neki ni slučajno. Nepopravljivi optimisti i još više nepopravljivi u mnogočemu vjeruju kako će BiH uskočiti u isti vagon s Ukrajinom u mogućem novom vlaku u smjeru EU-a. No, stara dama Europa je skeptična prema neuvjerljivima. Pa se nudi neko salamonsko rješenje za zapadni Balkan. Francuski predsjednik Macron predložio je utemeljenje nove političke zajednice u Europi u kojoj bi se našli Ukrajina i zemlje zapadnog Balkana zajedno s EU-om kao središnjim dijelom te asocijacije. Tu ideju Macron je predstavio u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Njemački kancelar Scholz podržao je Macronovu ideju, ali smatra da ta ideja ne bi trebala dovesti u pitanje europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana i pristupanje u EU kad koja od tih zemalja ispuni potrebne preduvjete. Predsjednik Europskog vijeća Michel također je u BiH stigao s idejom europske (geo)političke zajednice.
BiH je po mnogu čemu posebna priča za sebe i još uvijek nepoznanica za mnoge u Europi. Mnogi koji iz Bruxellesa dođu u BiH s dobrim namjerama, odu iz BiH s nedovoljno dobrim informacijama. Mnogi još nisu shvatili da često pojam “probosanski” znači - protubosanskohercegovački, da je zagovornicima “građanske” BiH puno važnije izbaciti Hrvate iz vlasti u Federaciji nego pristupiti Europskoj uniji. A izbacivanje iz vlasti legitimnih Hrvata u Federaciji automatski znači i izbacivanje iz vlasti i na državnoj razini. Izbori su raspisani pa je jasno da do izmjena Izbornog zakona teško može doći, ali još ima izgleda da se postigne tehničko rješenje oko popune Doma naroda Federacije. Valja onemogućiti to da se u hrvatski Klub Doma naroda Federacije uguraju osobe koje se lažno izjašnjavaju kao Hrvati, onemogućiti to da iz sredina gdje je jako mali postotak Hrvata Bošnjaci izaberu šest hrvatskih fikusa (trećina od 17) u hrvatski Klub Doma naroda FBiH. Ustavni sud stavio je izvan snage neke stare odredbe Izbornog zakona i valja tehnički riješiti pitanje popune Doma naroda. Dragan Čović bio je jasan - ne može se ići u izborni proces, a da se ne zna kako provesti izborne rezultate.
Žučljivi borci za unitarnu BiH, odjeveni u prozirno građansko ruho, zdušno se bore za to da Bošnjaci izaberu dva člana Predsjedništva. Po bošnjačkim unitaristima, nebošnjački član bio bi Srbin iz RS-a jer u tom entitetu Bošnjaci nisu u većini. A bh. Hrvati neka “ćame ćekajući”, kako bi rekao lik iz nekadašnje Audicije. Odredbe ZAVNOBiH-a, Washingtonskog i Daytonskog sporazuma te Ustava BiH, Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda i dijela mostarskog sporazuma koji govori o izmjenama Izbornog zakona i dalje skupljaju prašinu. Što nas podsjeti na vic:
- Kakva je sličnost između usisivača za prašinu koji je stalno u upotrebi i onoga koji uopće ne radi?
- Oba skupljaju prašinu!
