Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Rasipanje budućnosti

04. lipnja 2021. u 07:40 0 komentara 90 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine SAD-a, ako isključimo male količine plastike uništene spaljivanjem, svaki komadić plastike koji je ikad proizveden postoji još i danas. To znači da je svaki komadić plastike koji ste ikad koristili još uvijek tu negdje. Možda ćete ga čak pronaći kada za vikend krenete na svoje omiljeno odmaralište u prirodi kako leži pored ceste i čeka da prođe 600 godina.

Bez obzira na značajna poboljšanja zakonskog okvira na entitetskoj i županijskoj razini u oblasti upravljanja otpadom, usvojena u proteklih nekoliko godina, upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini predstavlja sve veći problem koji prijeti nanijeti štetu ugledu države — jedne prelijepe države čiji pejzaži i netaknuta priroda ostavljaju bez daha.

Problem s kojim se ova država suočava kada je u pitanju otpad ima ozbiljne i nepredvidive negativne ekološke i društvene posljedice. Izvori, rijeke i sustavi površinskih voda se zagađuju, što uzrokuje nemjerljivu štetu različitim ekosustavima i bogatoj bioraznolikosti BiH. To sa svoje strane negativno utječe na zdravlje, dobrobit i sigurnost njezinih ljudi i zajednica.

Službene procjene govore da broj nelegalnih deponija u BiH uvelike premašuje 1000. Pritom govorimo samo o velikim nelegalnim deponijima, ne ubrajajući deponije koji se šire pored cesta, na obalama rijeka te gotovo svuda i na svakom mjestu.

Zašto bacati smeće? Ono neće nestati!

Što je to što nekoga navede da baci vreću sa smećem pored ceste, usred prelijepe prirode? Je li je to nedostatak patriotizma i ljubavi prema državi? Je li to neukost ili jednostavno nebriga? Ili je to možda nedostatak znanja o tome što se događa s tom vrećom i njezinim sadržajem nakon što on biva odbačen? Jer on ne nestaje.

Možda oni koji bace tu vreću više ne vide njezin sadržaj, ali on je još tu i pojavit će se ponovno u obliku veoma opasnih čestica u vodi koju pijete, vodi koju piju vaša djeca, hrani koju jedete i zraku koji udišete.

Utjecaj na pojedinca kroz obrazovanje

Kako pristupiti rješavanju ovog pitanja? Kako pojedinac može dovesti do napretka, a ne biti demoraliziran svaki put kada prođe pored nelegalnog deponija ili vidi smeće razbacano na obali rijeke?

Tako što ćemo promijeniti način na koji razmišljamo, djelujemo i reagiramo. Čini se jednostavnim, zar ne?

Na prvom mjestu je obrazovanje. Ono je polazna točka svake promjene stavova i ponašanja.

Od najranijeg uzrasta, u vrtićima i kod kuće, moramo početi učiti svoju djecu o štetnim učincima razbacivanja smeća i prednostima pravilnog upravljanja otpadom. To mora postati društvena norma, ukorijenjena u nastavnim planovima i programima. Podignimo svijest, apelirajmo na savjest pojedinaca i pokažimo im svojim primjerom kako pravilno odlagati otpad.

Odgovornost je važna – zahtijevajte odgovornost!

Zahtijevajte odgovornost vlasti. Građani imaju pravo i dužnost izabrane predstavnike vlasti pozvati na odgovornost u vezi s osiguravanjem adekvatnih lokacija za odlaganje otpada, uz opcije prikupljanja i recikliranja i jasne kazne za one koji se toga ne pridržavaju.

Vaše lokalne vlasti imaju obvezu pružiti vam jasne informacije o uklanjanju otpada u vašoj zajednici i o tome kako prijaviti nesavjesne građane.

One moraju usvojiti i provoditi zakonske propise kojima se regulira to pitanje. To je njihova dužnost i one moraju biti za to odgovorne.

Plastična vrećica? Ne, hvala!

Podižite svijest vlastitim primjerom. To se može činiti kao reklamni slogan, ali svi moramo početi od sebe, od biti.

Mi u Misiji OESS-a u BiH već smo počeli primjenjivati princip “bez plastike u našim prostorijama”, drastično smanjujući ili izbacujući iz upotrebe plastične boce, čaše i druge predmete za jednokratnu upotrebu, ne samo u sjedištu Misije već i u svim našim terenskim uredima.

Svjetski dan zaštite životne sredine je 5. lipnja. Umjesto slogana i kampanja, učinimo nešto konkretno.

Sljedeći put kada vam netko u trgovini ponudi plastičnu vrećicu, recite: “Ne, hvala!”

Počnite razdvajati otpad u svom kućanstvu i pravilno ga odlagati u odgovarajuće kontejnere, na ekootoke ili u najbliže postrojenje za reciklažu. Ako ništa od toga ne postoji u vašoj zajednici, zahtijevajte od svojih lokalnih vlasti da vam to omoguće.

Pokušajte smanjiti količinu plastike i drugih neorganskih predmeta koje koristite. Ne koristite plastični pribor za jelo ili slamčice sljedeći put kada organizirate neku zabavu ili kada idete na izlet. Ne kupujte vodu u plastičnim bocama. Pokušajte kupovati proizvode koji koriste pakiranje koje se može reciklirati ili koji nisu zapakirani. Pokušajte izbjegavati umatanje svog ručka u plastičnu foliju i umjesto toga koristite papir. Recite prijateljima da ne primate darove umotane ili upakirane u plastiku. Svaki put kada vam ruka krene k predmetu od plastike ili od materijala koji se ne može reciklirati, stanite i razmislite ponovno.

Sljedeći put kada odete izvan grada uživati u predivnom pejzažu BiH, znat ćete da ste i vi dali mali doprinos tome da mjesta i krajolik u kojima uživate budu bez smeća.

Sretan Svjetski dan zaštite životne sredine!•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.