Digla se cijela halabuka nakon što je ugostitelj s Kajzerice u Zagrebu smislio gastronomski specijalitet koji sliči ćevapčićima i nazvao ga mljevenici jer se spravlja od mljevenoga mesa. Vlasnik restorana kazao je kako je to jelo nazvao mljevenici kako ne bi uvrijedio susjede s obzirom na to da se BiH smatra zemljom ćevapa. Mljevenici s Kajzerice poslužuju se u tijestu koje se inače servira uz talijansku napoletanu (dok se ćevapi najčešće nude u somunu), francusku salatu, s dosta luka u bućinu ulju i s posebnim pomfritom. Ćevapi se nude po pet ili deset, a mljevenici po osam komada. Mljevenici sa zagrebačke Kajzerice silno su medijski zamirisali na prostoru brdovitog Balkana, a na društvenima mrežama izazvali više nego neukusne izljeve šovinizma, preljeve mržnje i još koječega neukusnoga i neugodnoga. Mljevenici su zapalili vatru za politikantsku roštiljadu nadomak balkanskoga bureta baruta, a komentari na društvenim mrežama dolijevali su ulje na vatru ispod uzavrelog bosanskog lonca. Posebna tema bili su turcizmi na prostorima koji su nekada bili pod osmanlijskom vlašću.
U Velikom rječniku hrvatskog jezika Vladimira Anića stoji da je ćevap, ćevapčić mljeveno meso oblikovano u valjčiće i pečeno na roštilju. Riječ “ćevap”, “čevapčić” ne nalazi se u Klaićevu Rječniku stranih riječi. Toliko se udomaćila da je postala dijelom leksika hrvatskoga jezika, kao i kod još nekih jezika. Prema Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, riječ “ćevapčić” potječe od turske riječi “kebab”, odnosno arapske riječi “kabab”. Prije 30-ak godina bilo je prijedloga da se ćevap nazove valjuškom od mesa na žaru. Tako su dva gosta u jednoj gostionici naručila dvoje ćevape, a konobar ih ispravi:
- Ne kaže se ćevapi, nego valjušci od mesa na žaru.
- Dobro, dajte nam dvije porcije valjušaka od mesa na žaru!
Konobar ode do kuhinje i reče kuharu:
- Iko, napravi dvoje ćevape!
Mnoge riječi koje se smatraju turcizmima potječu iz arapskog ili perzijskog jezika. Riječi kao što su “boja”, “bubreg”, “džep”, “jastuk”, “kat”, “oluk”, “šećer”, “jok” i tisuće drugih imaju podrijetlo iz turskog, ali i arapskog te perzijskog jezika. Pitali su jednog Balkanca ima li kod njih turcizama, a on im odgovori:
- Vala jok!
Na prostoru bivše države susretale su se razne kuhinje, od turske i grčke do talijanske, mađarske, austrijske i druge, a tu su i one domaće. No, tu su i brojne političke kuhinje. U posljednjih tjedan dana svašta se kuhalo u bosanskom loncu. Bilo je raznih političkih delicija i mirodija. Jedni bi samo za sebe ćevape i begovu čorbu, a drugima kakvu vruću, bljutavu poparu, drugi bi za sebe Karađorđevu šniclu, a treći bi za sve bečki odrezak i još ponešto europsko. No ima i onih koji BiH vide kao švedski stol, a masterchefovi ruske političke kuhinje nude svoj boršč. Ostaje za vidjeti mogu li konkurirati američkom McDonald’su. Nadamo se da različiti miomirisi različitih političkih kuhinja na brdovitom Balkanu, a posebno u BiH, nisu zamutili osjećaj i njuh za pravdu Ursuli von der Leyen i Matthewu Palmeru koji su prije nekoliko dana bili tu. Vjerujemo da para iz uzavreloga bosanskog lonca nije zamutila daytonsku formulu: jedna zemlja, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Kuhalo se puno toga i na summitu na Brdu kod Kranja. U završnom tekstu deklaracije o zapadnom Balkanu nema roka o proširenju Europske unije, čeka se vrijeme kad će se EU reformirati iznutra. Prije nego što će sudionici summita na Brdu kod Kranja otići kušati ponešto iz slovenske kuhinje, hrvatski premijer Plenković istaknuo je kako Hrvatska želi da se legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda u BiH reflektira kroz pravičan Izborni zakon u najvišom tijelima vlasti, misleći na Predsjedništvo BiH.
No, vratimo se mljevenicima. Mujo, pasionirani ljubitelj ćevapa, bio je kod prijatelja u Zagrebu, koji ga pri odlasku iz hrvatske metropole odvede u restoran na Kajzerici da proba te mljevenike. Muji su se jako dopali i pojede dvije porcije. Kad se autom vraćao u Bosnu, “zemlju ćevapa”, zaustavi ga prometna policija.
- Au, što se čuješ lukom - reče policajac.
- A ne čuješ 16 mljevenika?! - uzvrati Mujo.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura