Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Može li SanTO sagraditi crkvu i džamiju u BiH? Ako uspije, 'alal mu vjera!

Može robot-svećenik biti nakrcan teološkim znanjem cijeloga svijeta, svih religija i vjerskih učenja, ali nikada neće moći zamijeniti pravoga svećenika ni u kojem obliku. Jer, ne može biti i - dušobrižnik
18. kolovoza 2022. u 11:10 0 komentara 111 prikaza

Pandemija korone očigledno je uzela svoj danak i njezine posljedice osjećat će se još dugo. Ne samo u tjelesnom i psihičkom zdravlju ljudi, naroda i država, nego čak i u duhovnom.

Svjedoči to pojava robota-svećenika pod nazivom SanTO, kojega je iznjedrila upravo pandemija. Majke nema, a otac mu je Gabriele Trovato, robotičar i docent na japanskom sveučilištu Waseda, čijem je "sinu" robotu-svećeniku, čak i BBC posvetio kraći dokumentarac.

"Potreba za izgradnjom takvog robota postala mi je jasna kada sam slušao prijatelje koji su se žalili da ne mogu ići u crkvu tijekom pandemije. Koristeći umjetnu inteligenciju, SanTO posebno je programiran da zadovolji potrebe katolika nakon što je u njega ugrađena memorijska banka s velikom količinom podataka o vjeri. Pomislio sam, za takve bi ljude robot s umjetnom inteligencijom, poput SanTO-a, bio idealno rješenje", izjavio je Trovato, o robotu, koji zahvaljujući tome što je opremljen računalom, mikrofonima, senzorima i kamerom za prepoznavanje lica ima "karizmu" propovijedanja i dijeljenja vjerskih savjeta. Doduše, ne može se pohvaliti visinom, jer je visok svega 17 inča iliti 43,18 centimetara, no i tako patuljast može napraviti priličnu zbrku u duhovnom svijetu.

Velečasni Sławomir Abramowski iz crkve svetog Ivana Pavla II. u Bemowu, gdje je BBC snimao svoj dokumentarac o SanTU u praksi, rekao je kako misli da bi se "moglo upotrijebiti umjetnu inteligenciju kako bismo lakše razumjeli biblijska učenja, ali nikada nećemo njima zamijeniti svećenike jer roboti nemaju dušu".

Upravo je tu ključ cijele ove priče o robotu-svećeniku, jer on može biti nakrcan teološkim znanjem cijeloga svijeta, svih religija i vjerskih učenja, ali nikada neće moći zamijeniti pravoga svećenika ni u kojem obliku. Naime, jedan od naziva za svećenika je i "dušobrižnik". Dakle, onaj koji brine za duše ljudi. Bog je čovjeku udahnu svoj duh i ljudska duša upravo je po tome obožanstvenjenja i čovjek je jedini u svijetu posjeduje. Od svih živih bića razlikuje se upravo po duši.

Da bi se shvatilo što duša jest, onda ne treba previše kopati ni po filozofskoj ni po teološkoj literaturi. Dovoljno je otići u Bosnu i Hercegovinu. Ondje je, naime, jedna muslimanska duša katolicima izradila crkvu u mjestu Veseloj nedaleko od Bugojna, a katoličke i muslimanske duše zajedno su izgradile džamiju u mjestu Dilaveri nedaleko Tomislavgrada.

"Za ljubav naše zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. Za ljubav jedinstva i za ljubav da se ne razdvajamo po nacionalnosti, nego da se poštujemo kao ljudi i ne budemo neka plemena", rekao je musliman Husejin Smajić na blagoslovu crkve, kojega je predvodio vrhbosanski nadbiskup u miru kardinal Vinko Puljić. Nikakve robote, dakako, nisu spominjali. Premda je Smajić na svojem imaju Vesela bagerima 2014. godine, na izgradnji mini-hidroelektrane, došao do arheološkog nalazišta, čiji su temelji potvrđivali da je ondje prije stajala crkva, koja datira čak iz 13. stoljeća. Sva ta stoljeća nisu smela Smajića da daruje i crkvu i zemljište Vrhbosanskoj nadbiskupiji te je nazove "Crkvom mira, ljubavi i poštovanja".

Na istim tim temeljima mira, ljubavi i poštovanja nikla je džamija u Dilaverima, mjestu poznatom po vjerskom i nacionalnom zajedništvu katolika i muslimana, kao i po nekadašnjem Dinamovu stoperu Enveru Dilaveru, koji je odande podrijetlom.

Džamija je, baš kao i robot-svećenik, izgrađena u pandemiji 2020. godine, ali je njezino otvaranje odgođeno sve do povlačenja virusa. I u jednom i drugom događaju uživali su, naravno i tamošnji političari, kojima bi ova dva događaja trebala biti prigoda za dubinsku promjenu trenutačnih odnosa naroda i vjera na prostoru BiH, a koji očigledno imaju jednu dušu.

Ne promijeni li se taj odnos, onda nam svima prijeti dolazak SanTO-vih klonova odnosno robotiziranih svećenika, imama i rabina bez duše. Koji će pod izlikom tehnološkog napretka, ljudskih potreba ili neke nove svjetske zaraze, svejedno, nastojati uzeti onaj dio prostora koji im nikako ne pripada. A to je prostor duše. Svako posezanje za ljudskim dušama u povijesti svijeta nije dobro završilo. Tako da dolazak SanTA treba ozbiljno shvatiti. Odnosno, dati mu konkretan zadatak – neka sagradi crkvu i džamiju u BiH. Ako uspije, 'alal mu vjera! 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.