Često se uoči Velikog petka sjetimo Krležine rečenice: "Što može mali hrvatski čovjek na europski Veliki petak?" To pitanje aktualno je i danas koliko i u vrijeme kad je veliki hrvatski književnik napisao ovu rečenicu. Bjesni krvavi rat u Ukrajini, koja je dio Europe, ni Bliski istok nije daleko. A počeo je i svjetski trgovinski rat. Kao i novi hladni. Tu su, naravno, informacijski, hibridni, cyber i slični ratovi, a najavljuju se antimaterijski, laserski, genetički, hipersonični i slični uz podršku umjetne inteligencije. Ponetko zaprijeti i "običnim" nuklearnim ratom, ali i onim svemirskim! U kojem bi se uništavali sateliti oko Zemlje, o kojima trenutačno ovisi puno toga na našem planetu. Veliki petak ili Dan muke Gospodnje dan je koji slavi spomen Isusove muke i smrti na križu. Uskrsnuće Isusa Krista za kršćane je najvažniji događaj u povijesti čovječanstva.
Katoličanstvo je na prostoru Bosne i Hercegovine tijekom povijesti proživljavalo brojne kalvarije i Velike petke. Ali i uskrsnuća. Jer bez kalvarije nema ni uskrsnuća. U vrijeme osmanlijskih pohoda srušeno je 30-ak katoličkih samostana i oko 400 crkava. Islamizacija je učinila svoje, a bilo je i kuga. Nakon velikog pomora od kuge između 1814. i 1818. godine na prostoru Bosne i Hercegovine bilo je, prema istraživanjima dr. fra Roberta Jolića, svega 57.000 katolika! No, za samo sto godina broj katolika na tom prostoru uvećao se za gotovo 15 puta! Ne smije se zaboraviti ni kalvarija u vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, posebno na Bleiburgu i križnim putovima. Komunističke vlasti u ratu i poraću pobile su 66 hercegovačkih fratara, ukupno oko sto katoličkih svećenika u BiH; krajem rata i u poraću stradalo je oko 20.000 hercegovačkih katolika. Za smrt najvećeg broja njih odgovoran je sam komunistički vrh.
Za dva dana je Uskrs, Vazam, najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća, temelja kršćanske vjere. Kristov nauk jedan je od temelja zapadne civilizacije, pa tako i hrvatske. Pa čak i one svekolike. Učenje Isusa Krista nosivi je stup morala i kulture Europe i Zapada. Pa je apsurdno to da netko pokušava graditi novu Europu i Zapad rušeći temelje i nosivi stup. Veliki petak, uskrsnuće Isusa Krista i sveci nepresušno su nadahnuće umjetnicima. U knjizi "Bacanije i šale u sjeni zvonika" fra Vendelina Karačića postoji anegdota o velikom slikaru Gabrijelu Jurkiću koji je izrađivao i portrete svetaca. No, visoki komunistički dužnosnici dođu kod Gabrijela Jurkića i dadnu mu na znanje:
- Druže Jurkiću, Vi ste veliko slikarsko ime. Morat ćete napraviti portret druga Tita! I on je s time upoznat.
- Poručite vi drugu Titu da je slikam samo svece pa kako ga volja - uzvrati slavni slikar.
Isus Krist je povijesna ličnost, spominje ga i islam po imenu Isa - islamska vjera Isusa smatra jednim od proroka. Može li se zalutala Europa vratiti svojim korijenima? Da joj se grane ne osuše. Neliberalna (ne)demokracija, globalizacija, tehnokracija i sve moćnija oligarhija učinile su svoje. Tehnomilijarderi se nameću kao novi bogovi. U svojim rukama drže društvene mreže i umjetnu inteligenciju, demokraciju žele pretvoriti i demokraturu; drmaju znanošću, svojim novovjekim škudama kupuju Jude diljem svijeta, a okomili su se i na - svemir. U svojim planovima nastoje stvoriti nekog novog čovjeka, okrenuta protiv Boga i Kristova nauka. Favoriziraju konzumerizam i komercijalizaciju svega, sve u gladniju vlastitu korist. Tako uspijevaju komercijalizirati i sam Uskrs - ne vjeruju u uskrsnuće, ali vjeruju da se i na Uskrsu može dodatno zaraditi. Dodijali su i Bogu i čovjeku, a onda se jako ljute što sve više u zapadnom svijetu jača desnica. Jer zna što sve radi ljevica.
Uvijek je u hrvatskom nacionalnom korpusu bilo i bit će dovoljno baštinika katoličanstva, jednog od temelja i nosivih stupova zapadne civilizacije. Nakon pogroma nad hercegovačkim katoličkim svećenicima neki komunistički komesar pitao je nekog hercegovačkog vjernika:
- Zašto ste vi Hrvati u Hercegovini vezani uz te svoje svećenike?
- Zato što ste nam ih malo ostavili - hrabro je odgovorio vjernik.
Što u novovjekom europskom Velikom petku može mali hrvatski čovjek? Treba biti velik, velikodušan, hrabar, uz samosvijest i zajedništvo. Hrvatsko proljeće 1971. godine, hrvatsko zajedništvo i pomirba 90-ih godina trebaju biti trajan nauk. Mnogi svjesno ili nesvjesno ignoriraju i zanemaruju hrvatsko jedinstvo i zagovaraju podjele, čineći tako čak i smrtne grijehe. Valja podsjetiti na dane maspoka, embrija hrvatske slobode. U vrijeme hrvatskog proljeća 1971. navijači Dinama i Hajduka skandirali su: "Hajduk, Dinamo, Savka, Tripalo!" I zajednički bi pjevali: "Hajduk i Dinamo dva su kluba bratska, njima se ponosi čitava Hrvatska!" Prije nekoliko godina uoči nogometne utakmice između Hajduka i Dinama pitali su jednog starog hercegovačkog fratra:
- Što će danas biti na Poljudu?
- Grija i grija (grijeha), eto što će bit' – odgovori fratar.
Uskrs valja provesti u radosti i veselju. Naravno, može i uz pričanje veselih zgoda i duhovitih doskočica iz bogate humorne riznice hercegovačkih svećenika. Jednog je hercegovačkog fratra srela skupina ljudi, među kojima je bio jedan ateist. Svi osim njega fratra pozdraviše:
- Hvaljen Isus!
Ateist ga pozdravi ovako:
- Dobar dan!
- Opa, imamo i meteorologa - uzvrati fratar.
