Zapadnohercegovačka županija po indeksu razvijenosti druga je u Federaciji BiH, odmah iza Sarajevske koja je razvijenija zahvaljujući činjenici da je Sarajevo glavni grad i Federacije i države. Tko je bliže (sarajevskoj Vječnoj) vatri, bolje se grije! Premijer ZHŽ-a Predrag Čović istaknuo je to da je ukupni prihod u ovoj županiji prošle godine premašio pet milijardi konvertibilnih maraka, dok su gospodarski subjekti u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Posušju i Grudama ostvarili ukupnu neto dobit od oko pola milijarde KM. Posebno ohrabruje rast u industrijskom sektoru te rast izvoza. Prošle godine ZHŽ je imao najveći izvoz po glavi stanovnika. Na Gospodarskom forumu u Ljubuškom premijer Čović kazao je to da je cilj Vlade ZHŽ-a da ova županija bude najbolja u svim segmentima života i rada.
No, sjećamo se podataka o razvijenosti po gradovima i općinama u BiH u vrijeme bivše države. Široki Brijeg, Ljubuški, Grude, Posušje, Čitluk (koji pripada HNŽ-u) i Duvno (sada Tomislavgradu koji pripada Hercegbosanskoj županiji), uz dvije-tri općine u Bosni, bili su najnerazvijeniji u nerazvijenoj BiH te imali najmanji postotak zaposlenih na broj stanovnika. Primjerice, u Grudama je 70-ih godina prošloga stoljeća bilo svega nešto više od tisuću zaposlenih. Što se zaposlenosti tiče, slično je bilo i u drugim općinama u zapadnoj Hercegovini. Jedno vrijeme više je osoba iz zapadne Hercegovine bilo na "privremenom" radu u inozemstvu nego u domovini! Brojni su preživljavali i školovali djecu zahvaljujući uzgoju duhana.
Krajem 17. i početkom 18. stoljeća područje zapadne Hercegovine bilo je zbog Morejskog rata potpuno opustošeno. Mnogi koji su izbjegli u Dalmaciju vratili su se u svoju Hercegovinu, premda i pod tursku vlast. No, stoljeće potom stigla je velika pogibelj s kugom (1814. – 1818.). Franjevci u Hercegovinu stižu 1844. (u Čerigaj, dvije godine potom Široki Brijeg) te daju velik doprinos prosvjeti i tadašnjem gospodarstvu. Podučavali su siromašne seljake, gradili poslovne prostore za prve poduzetnike, borili se za status hercegovačkog duhana, gradili vodonatapne kanale… Nakon Berlinskog kongresa 1878. gospodarska slika zapadne Hercegovine nešto se popravila. No, dolaskom stare Jugoslavije zapadna Hercegovina pada u novu nemilost, a još veću 1945. godine kada je na Križnom putu stradalo više od 15.000 momaka i mladih muževa Hrvata iz Hercegovine – iz Širokog Brijega i Ljubuškog više od 4000!
Hrvati zapadne Hercegovine nisu ništa očekivali od takozvane Privredne reforme 1964. godine. Jednog su duhovitog Hercegovca tadašnji pripadnici vlasti pitali:
- Što kažeš o Titovu govoru o Privrednoj reformi?
- Plive puno, zrna malo – lakonski je odgovorio.
No, na Mostarskom savjetovanju 1966. godine neki hrabriji komunisti kazali su da više nema nikakva smisla gospodarski zapuštati zapadnohercegovačko područje pa su se počele graditi neke tvornice u kojima je jedan broj radno sposobnih našao radno mjesto. No, i dalje je više njih bilo na "privremenom" radu u inozemstvu nego u domovini. Još gore je bilo u Tomislavgradu i Livnu. Hrvati Hercegovine zarađivali su devize i slali svojim obiteljima, a završavale su monetarnim marifetlucima u beogradskim bankama. S demokratskim promjenama početkom 90-ih godina jača privatna inicijativa, otvara se niz privatnih poduzeća u zapadnoj Hercegovini, a posebno nakon Domovinskog rata. Dolazi do ubrzanog rasta broja zaposlenih; primjerice, u Širokom Brijegu 1990. bilo je oko 3000 zaposlenih, a sada oko 9000! Dakle, tri puta više! Veliki rast zaposlenih bilježe i druge sredine u zapadnoj Hercegovini, a mnogim uspješnim tvrtkama nedostaje radne snage. Regija Hercegovina svrstana je među najatraktivnije u južnom dijelu Europe za ulaganja zahvaljujući blizini luke Ploče, željezničkoj vezi, prometnim koridorima u izgradnji, mostarskoj zračnoj luci, povoljnoj klimi, Međugorju… Puno se očekuje od brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, ali i novih lokalnih cesta. Pristupanje BiH Europskoj uniji zapadnu Hercegovinu pretvorilo bi u znatno poželjnije područje za strana ulaganja. Zahvaljujući obilju sunca i vjetra Hercegovina je eldorado za solarne i vjetroelektrane. Kad je energija u pitanju, zapadna Hercegovina puno očekuje od plinovoda Južne interkonekcije s RH.
Gradovi i općine u zapadnoj Hercegovini puno više sudjeluju u ostvarivanju BDP-a BiH, prikupljanju javnih prihoda i punjenju fondova nego im se adekvatno tome vraća. Primjerice, Široki Brijeg ostvari nekoliko puta više ukupnog prihoda, samim time izdvaja i više raznih poreza i doprinosa od nekih gradova i općina koje imaju veći proračun od širokobriješkog. To vrijedi za čitav ZHŽ, ali i još neke općine, kao što je Čitluk, koji pripada HNŽ-u. To se svakako mora mijenjati, ne samo u korist zakinutih gradova i općina već u interesu čitave države.
Gospodarske prilike i neprilike u zapadnoj Hercegovine prate razne duhovite zgode i nezgode. No, ima zgodnih fora na račun galantnosti uspješnih hercegovačkih poduzetnika. Dvojica hercegovačkih poduzetnika došla su u prodajni salon tvrtke Mercedes kako bi kupila po jedan najnoviji model Hercegovcima omiljene marke automobila. Jedan od njih reče djelatniku salona:
- Oba Mercedesa pišite na moj račun!
- Ma, nema šanse, po kojoj logici ćeš ti meni platiti ovako skup Mercedes – usprotivi se drugi.
- Pa jesi li ti maloprije platio kave – objasni mu ovaj.
