Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Iako ne šalje cjepivo i trgaju mu zastave, EU podržavaju dvije trećine građana BiH

02. veljače 2021. u 07:00 710 prikaza
veleposlanstvorh-napad

Kada je početkom pandemije koronavirusa Europska unija ostavila na cjedilu svoje balkansko susjedstvo, mnogi su vjerovali da će to potaknuti euroskepticizam i pad potpore javnosti procesu pridruživanja Uniji u ovim zemljama.

Međutim, rezultati istraživanja provedeni u BiH pokazali su da se ovakvi strahovi jednih i nade drugih nisu obistinili. Teško je procijeniti je li tomu kumovala promjena politike EU koji je nakon početnih tjedana nesnalaženja i zanemarivanja sustigao sve druge donatore i postao predvodnik pomoći BiH u suočavanju s posljedicama pandemije ili se razlog nastavka potpore europskom putu zemlje krije u nepostojanju bolje alternative.

Kako bilo, ovih dana svjedočimo svojevrsnom “déjà vu” scenariju, a u njegovu su središtu ovoga puta cjepiva protiv COVID-19. U globalnom ratu za svaku dozu cjepiva Unija se ponovno zaokupila sobom i svojim potrebama zaboravljajući na neposredno susjedstvo. Razočaranje u BiH gotovo da se primijeti na svakom koraku. Jer, osim što su se uzdali u program opskrbe cjepivom pod okriljem EU, i vlast i građani u BiH smatrali su da Unija neće po drugi put pasti na svom temeljnom principu – solidarnosti.

No upravo se to dogodilo pa će BiH, u najboljem slučaju, sredinom veljače dobiti prve pošiljke cjepiva preko COVAX mehanizma. Golemih mjesec i pol nakon zemalja EU.

Kada su vidjele da od pogleda u Bruxelles nema puno koristi, vlasti u BiH okrenule su se izravnoj nabavi cjepiva, i to ne samo od Europskoj uniji prihvatljivih proizvođača. Kinesko i rusko cjepivo, o kojima se prije nije ni razmišljalo, postalo je u BiH itekako poželjno. Ono što bi moglo zakomplicirati nabavu, neprecizne su i neprilagođene zakonske procedure te sukob nadležnosti različitih razina vlasti.

Čak i ako EU u međuvremenu aktivira najavljene programe pomoći u opskrbi zapadnog Balkana cjepivom, pitanje je hoće li to sprati gorak okus (ponovnog) izostanka solidarnosti onda kada je ona bila najpotrebnija. Tek će se vidjeti hoće li i kakve posljedice epizoda s cjepivom ostaviti na podršku pridruživanju EU u BiH i drugim zemljama jugoistoka Europe. Tim prije što pandemija nije jedini problem gdje se BiH osjeća kao da ju je ostavio EU. Što pak reći za migrantsku krizu koja je doslovno isporučena BiH? Iako ničim nije pridonijela njezinu stvaranju (što se za EU baš i ne može reći), BiH je postala središte migrantskog okupljanja. Na tisuće njih preko teritorija EU (Grčke) dolaze u BiH koja postaje njihovo parkiralište. EU nudi novac za njihov smještaj u BiH ne ustežući se kritizirati i odnos domaćih vlasti i stanovništva prema migrantima, često ga nazivajući i nehumanim. Umjesto priljeva novca za migrantske kampove, mnogi u BiH radije bi gledali kako EU preuzima migrante, čije je ona svakako željeno odredište.

Umjesto toga, pojedini Europljani podmeću kukavičja jaja čak i svojoj članici Hrvatskoj i dolijevaju ulje na vatru. Kako drukčije protumačiti ilegalni pokušaj prelaska granice talijanskih europarlamentaraca između RH i BiH? Kakva je razlika u nepoštivanju granice između njih i migranata?! Humanistom se najlakše praviti preko tuđih (hrvatskih) leđa i tako skupljati političke bodove. Ali je nekorektno, bezobrazno, bahato.

U svakom slučaju, čini se kako su oni koji odlučuju u EU ipak svjesni kako je BiH u nedostatku boljih alternativa i dalje zagledana u nj. I da će tolerirati i prihvaćati svaki izostanak njegove solidarnosti, pa i one lažne od europarlamentaraca. Ovih dana objavljeno je novo istraživanje o odnosu građana BiH prema EU. Unatoč svemu, rezultati i dalje potvrđuju da je članstvo u EU jedno od rijetkih, a možda i jedino strateško pitanje oko kojeg se slaže većina Hrvata, Srba i Bošnjaka u BiH.

U slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU, 75,6 posto ispitanika glasalo bi “za”, pokazuje istraživanje Direkcije za europske integracije BiH. Ukupno 48,2 posto ispitanika izjasnilo se da europski put BiH nema alternativu, dok 35,7 posto ispitanika smatra da ima. Promijeni li se ovaj omjer u dogledno vrijeme zbog iskustva s pandemijom, cjepivom ili migrantima, bit će to pogubno, prije svega za BiH, ali i za EU, kojem ovaj prostor prirodno pripada. Najveća pogreška koju bi EU mogao napraviti u sljedećem razdoblju jest nastaviti ovim putem.

Možda je proteklog vikenda potrgana zastava EU u Sarajevu i svojevrsno upozorenje Europi, iako će prije biti da je izraz netrpeljivosti prema hrvatskoj državi s čijeg je Konzulata strgana. Apsurd je što je potrgana upravo s diplomatskog predstavništva članice Unije koja se najiskrenije i najjače zalaže za što bržu integraciju BiH u EU. Balkanskim apsurdima svakako nema kraja. Zato njemu treba cjepivo ne samo protiv korone već i protiv mržnje. EU ne šalje ono koje treba, već preko talijanskih parlamentaraca ovo drugo.•