Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Crkveni ljetni transfer - Hrvatica u vatikanskim financijama

13. kolovoza 2020. u 09:54 0 komentara 284 prikaza

Čini se kako ni nova biskupska imenovanja ni svećenički premještaji ovoga ljeta nisu dosegli toliko zanimanje kao što je to bilo imenovanje Hrvatice iz Berlina Marije Kolak za savjetnicu Vijeća za ekonomiju Svete Stolice. Em su Hrvati ponosni što je papa Franjo na tako važno mjesto odlučio imenovati Hrvaticu, em su ponosni Hercegovci jer je bankarica Marija Kolak podrijetlom iz Tomislavgrada, tj. Duvna, kako je sama navela, a radosni su i mnogi u Crkvi, jer je u jednom tako visokom tijelu odgovornost Sveti Otac odlučio povjeriti ženi. I baš je sve to nekako važno za nas u ovome trenutku.

Kao što su primjerice u sportu važni veliki transferi, tako i ovaj “crkveni transfer” ima golemu važnost i značenje za jedan mali narod kao što je hrvatski, a koji, istini za volju, ni ne stoji najbolje u visokim vatikanskim krugovima, pa je ovo papino imenovanje dobrodošlo za vraćanje samopoštovanja Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, u čijem je radu gospođa Kolak zdušno sudjelovala u katoličkoj misiji u Berlinu.

Bankarica po struci dolazi na prijedlog predsjednika Vijeća za ekonomiju Svete Stolice kardinala Reinharda Marxa, koji se s njezinom stručnošću upoznao u Njemačkoj. Vijeće za ekonomiju Svete Stolice osnovao je još papa Ivan Pavao II. i imenovao u njega 15 kardinala, no papa Franjo odlučio je osam mjesta povjeriti kardinalima, a sedam laicima, od čega je upravo sada (s Marijom Kolak) imenovao šest žena.

Nijemac papa Benedikt XVI. pokrenuo je reformu vatikanskih financija, u čemu su mu pomagali upravo njemački financijski stručnjaci i savjetnici, no nije uspio sasjeći sve krakove financijske hobotnice koja je premrežila Vatikan, pa je tu zadaću, s cijelim pontifikatom, predao papi Franji. A papa Franjo, poznat kao zagovornik “Crkve siromašnih”, želi prije svega transparentnost crkvenog poslovanja i financija, ne samo kako bi se osvijetlili svi mračni zakuci, nego kako bi se iz takvoga stava iščitala poruka o poslanju Crkve, koje sigurno nije tržišno.

Toga je svjesna i sama Marija Kolak, koja će sjediti u vijeću kojemu je upravo zadaća razvijati strategiju crkvenih financija i gospodarstva, ali i kontrolirati tijekove novca i njegova utjecaja u Crkvi. Svatko tko misli da se Crkva ne bi time trebala baviti apsolutno je u zabludi, jer Crkva kao institucija nije lišena ovozemaljskih potreba i briga. No njima može upravljati na sebi svojstven način, ne ulazeći u financijska mešetarenja koja nisu u duhu Evanđelja i poslove kojima je samo profit na prvome mjestu.

Nekome se to može činiti kao patetični vapaj, ali na mnogo nevidljivih mjesta u Crkvi takva vrsta “crkvenog biznisa” vrlo dobro funkcionira i u plodovima uživaju mnogi.

Iskompleksiranost našega društva, što još vučemo iz komunizma, teret je u promišljanju o Crkvi i financijama. Redovito se događa da se Crkvi spočitava da je bogata i tako bešćutna za probleme potrebnih pa se previđaju brojni socijalni projekti ili pak pojedinačni zahvati. S druge strane, neimaština Crkve u komunizmu utjecala je na njezin odnos prema materijalnome, pa se čini da se ponekad na nekim mjestima ne zna utažiti želja za posjedovanjem, a kroz to probija i želja za moći. Ravnotežu bi trebalo tražiti negdje između. Odnosno, Crkva bi upravo kroz transparentnost svoga poslovanja i financija mogla osigurati s jedne strane željeni mir od povremenih prozivanja, a s druge biti u posjedu trajnoga korektiva, koji će alarmirati odgovorne svaki puta kada se evanđeoska načela prodaju za trideset srebrnjaka. Pritom je važan upravo angažman stručnih i odgovornih laika u Crkvi. Ako se u tome kontekstu promatra i papino imenovanje Hrvatice Marije Kolak u vatikansko Vijeće za ekonomiju, onda ne treba čuditi da je ta vijest u ove sparne dane izmamila toliku pažnju i sjeni ostavila i biskupska i svećenička imenovanja i premještaje ovoga ljeta. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.