Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Cijepljenje kao popravni ispit europske solidarnosti

Europa se uglavnom oslonila na Oxfordovo cjepivo koje u Europi još nije odobreno što je usporilo procjepljivanje
05. siječnja 2021. u 06:06 0 komentara 11 prikaza
cjepljenje
Foto: ALBERT GEA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Brzo razvijanje cjepiva protiv smrtonosnog virusa izazvalo je potkraj prošle godine veliko olakšanje u Europi i cijelom svijetu. Projekt cijepljenja europskog stanovništva ubrzo je postao jedan od ključnih političkih projekata aktualne Europske komisije, što ne iznenađuje ako se prisjetimo katastrofalnog nesnalaženja i kaosa na početku koronakrize.

Talijani će teško zaboraviti njemačku zabranu izvoza zaštitne i medicinske opreme početkom ožujka prošle godine, kada je Italija očajnički trebala svaku zaštitnu masku i odijelo za zdravstvene radnike koji su spašavali živote Talijana. Njemačka je kasnije povukla niz koraka kojima je pokušala amortizirati početni egoizam i nesolidarnost, poput, primjerice, prijema najtežih bolesnika iz susjednih zemalja u svoje bolnice, ali gorak okus je ostao. Na samom početku ove velike krize činilo se kao da Unija ne postoji i da je svaka članica prepuštena sebi, što je bila voda na mlin euroskepticima i populistima. Zbog toga se projekt vakcinacije Europe može shvatiti kao svojevrsni popravni ispit, kojim se, osim nedvojbenih zdravstvenih razloga, pokušava osnažiti europsko jedinstvo i solidarnost. I upravo zbog toga, iako se u trenutku naručivanja cjepiva nije moglo znati koje će cjepivo biti prvo razvijeno i odobreno, začuđuje činjenica što se Njemačka, ako znamo da je BioNTech njemačka kompanija, a cjepivo je velikim dijelom razvijeno u Mainzu, uglavnom oslonila na Oxfordovo cjepivo AstraZeneca, koje u Europi još nije ni odobreno.

To se, uostalom, odnosi i na cijelu Uniju, koja je početkom rujna dobila mogućnost nabave dodatnih 100 milijuna doza Pfizer-BioNTech-ova cjepiva, što je Bruxelles odbio. Njemačka je nabavila samo tri do četiri milijuna doza Pfizer-BioNTech-ovog cjepiva, što nipošto nije dovoljno za cijepljenje devet milijuna Nijemaca koji spadaju u prioritetnu skupinu. Sve je to rezultiralo relativno sporim procjepljivanjem u cijeloj EU, za razliku od, primjerice, Izraela, SAD-a i Velike Britanije, zemalja koje su nabavile više doza Pfizer-BioNTech-ova cjepiva i ranije počele cijepljenje stanovništva. Iako je europska uniformiranost pri nabavi cjepiva razumljiva, sada se čini da bi od malo više raznolikosti Europa imala više koristi.

To se, uostalom, odnosi i na cijelu Uniju, koja je početkom rujna dobila mogućnost nabave dodatnih 100 milijuna doza Pfizer-BioNTech-ova cjepiva, što je Bruxelles odbio. Njemačka je nabavila samo tri do četiri milijuna doza Pfizer-BioNTech-ovog cjepiva, što nipošto nije dovoljno za cijepljenje devet milijuna Nijemaca koji spadaju u prioritetnu skupinu. Sve je to rezultiralo relativno sporim procjepljivanjem u cijeloj EU, za razliku od, primjerice, Izraela, SAD-a i Velike Britanije, zemalja koje su nabavile više doza Pfizer-BioNTech-ova cjepiva i ranije počele cijepljenje stanovništva. Iako je europska uniformiranost pri nabavi cjepiva razumljiva, sada se čini da bi od malo više raznolikosti Europa imala više koristi.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.