Protekli su vikend Hrvatska i Srbija istodobno objavile novčanu pomoć svojim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini. Srbi u BiH dobili su 5,5 milijuna eura, a Hrvati tri milijuna eura. Bošnjake njihova “braća” također nisu zaboravila. Turska i arapski svijet preko raznih donatora ulažu velik novac u njihove nacionalne projekte. Odmah nakon što su objavili vijesti kome su odobrili sredstva, lideri Hrvatske i Srbije najavili su posjete BiH. Obići će mjesta u koja ulažu novac svojih poreznih obveznika. Plenković je u subotu bio u Tuzli, Žepču i Orašju, a danas stiže u Livno, Široki Brijeg i Mostar. Isti dan dok su Bosnom hodali Plenković i Čović, Vučić je u Beogradu razgovarao sa srpskim liderima u BiH Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović te najavio dolazak u četvrtak u Sarajevo.

Pomoć koju dobivaju narodi u BiH nije jednosmjerna. I oni na različite načine uzvraćaju svojim matičnim domovinama. Ipak, doima se da daytonska država živi kao parazit. Pogotovo kada se zna da je, uz pomoć iz Hrvatske, Srbije i islamskog svijeta, međunarodna zajednica od rata uplatila deset ili desetke milijardi dolara. Prema procjenama, BiH je dobila po stanovniku više nego Njemačka i Japan nakon Drugog svjetskog rata. Uz to, građanima BiH pomaže i njihova dijaspora. Procjenjuje se da službenim kanalima, poštom i preko banaka godišnje u domovinu pošalju više od milijardu eura. Taj je iznos dvaput veći kada se u obzir uzme novac koji ide privatnim kanalima.

Nitko ne zna koliko se novca slilo u BiH od rata do danas. Još se manje zna kako je potrošen. Primjetno je da se financiraju mnogi sumnjivi projekti i ideologije. Zato je bitna njihova transparentnost. Hrvatska to već odavno čini. Sličan recept, čini se, primjenjivat će ubuduće i Srbija. Od pomoći svojim sunarodnjacima kratkoročno koristi u konačnici imaju svi u BiH. Iako nosi naziv “Dani hrvatskog filma”, festival u Orašju, koji financijski podupire RH, oživi Bosansku Posavinu i jedno je od glavnih filmskih događanja za cijelu BiH. Ni Dompes, koji se danas otvara u Mostaru, neće biti od koristi samo siromašnim studentima Hrvatima, već i drugima. Čak i onima iz RH.

Međutim, mnoge donacije, pogotovo iz dalekih zemalja, sumnjive su. Sumnjivo su i potrošene. Pogotovo što, za razliku od Hrvatske, neki drugi žele novcem ostvariti u miru ono što nisu uspjeli oružjem u ratu. Zbog mnogih razloga BiH se treba odvikavati od humanitarnog života i početi stvarati uvjete za život od vlastita rada. Međutim, dok je god tu međunarodna zajednica, ljudi su prisiljeni živjeti od raznih vrsta pomoći. Čak i političke. Stranci su uspostavili takav sustav. Napredak BiH mjerit će se po tome koliko će se smanjivati njihova moć, pa i financijska. Kad ne bude ni njih ni donacija, tek tada će BiH biti dio euroatlantskih integracija. Tada će, umjesto primanja, napokon moći davati pomoć.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura