Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima Bugojna, podignutim unutar gradskog katoličkog groblja Sultanovići, te misom zadušnicom za sve poginule branitelje i civilne žrtve koje je na groblju služio fra Vinko Sičaja, bugojanski župnik, jučer je u Bugojno obilježena 19. godišnjica stradanja hrvatskog katoličkog puka u Bugojnu. U srpnju 1993. godine počeo je egzodus bugojanskih Hrvata. Njih 15 tisuća protjerano je sa svojih ognjišta, 311 je ubijeno, a među ubijenima su i brojni civili, a oko 2,5 tisuće Hrvata prošlo je kroz više od deset logora Armije BiH.
Logor Stadion
Najviše logoraša, 550, tamnovalo je u logoru Stadion, a 294 logoraša pod tribinama NK Iskre u uvjetima nedostojnim čovjeka, provelo je punih osam mjeseci, sve do razmjene 19. ožujka 1994. godine. 26 zatočenika nasilno je odvedeno, a za njih 19 još se traga. Od prošle godine kada je na području Bugojna ekshumirano tijelo Marka Bartulovića, pomaka u pronalasku nestalih nema, i to je najveći teret kojeg je Hrvatima Bugojna, a naročito obiteljima nestalih, sve teže nositi. “Samo da mi je pepeo moga sina Jadranka, ja bih našla mira svojoj duši, da imam mjesto na kojemu ću upaliti svijeću i pomoliti se za njegovu dušu”, kaže sa suzama u očima Slava Gvozden, majka Jadranka Gvozdena, jednog od nestalih. Nakon nagodbe s Tužiteljstvom BiH, bivši pripadnik Armije BiH Enes Handžić naveo je lokaciju na kojoj on tvrdi da su pokopani Jadranko Gvozden, Perica Kovačević i Nikica Miloš zvani Kardelj. No, na toj lokaciji nađena je samo šaka kostiju koju je bilo nemoguće identificirati.
Pravosuđe zakazalo
“Istina o tijelima nestalih i pravda za žrtve su ono što tražimo godinama, ali našoj agoniji nikad kraja”, kazala je Sarafina Kolovrat, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna. Potporu su im i ove godine došle dati vukovarske majke i članice obitelji poginulih i nestalih branitelja Hrvatske.
“Neka svjetlo pobijedi tamu i oni koji znaju kažu istinu o nestalima”, poručio je i bugojanski župnik fra Vinko Sičaja. Osim istine o nestalima, bugojanski Hrvati godinama nose teret i činjenice da je u procesuiranju nalogodavaca i zločinaca bh. pravosuđe skoro u potpunosti zakazalo jer glavni kreatori zločina, usprkos neoborivim dokazima, a to su Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva i Selmo Cikotić, ratni zapovjednik Operativne skupine zapad Armije BiH, još su na slobodi...
