ODBILI

Hrvatske županije neće čak ni brašno iz robnih rezervi

Kruh
Duško Mirković/Pixsell
11.02.2011.
u 09:41

Brašno iz robnih rezervi daje se kako bi se ublažili zahtjevi pekarske industrije za novim poskupljenjem kruha. Posuđeno brašno se u rezerve mora vratiti do 25. prosinca ove godine

Županije s hrvatskom većinom nisu uopće predale zahtjev da iz Direkcije robnih rezervi Federacije BiH u vidu pozajmice povuku određene količine brašna kako bi ublažile najavljeno povećanje cijena kruha.

Neće ništa od FBiH

Iako ih nije imenovao, ministar trgovine FBiH Desnica Radivojević spomenuo je podatak da tri ili četiri županije nisu ni tražile pozajmicu za brašno te će se količina od 1500 tona brašna iz robnih rezervi rasporediti na ostale županije u Federaciji BiH. Zbog čega hrvatske županije nisu ušle u ovaj program koji je federalna Vlada odobrila na izvanrednoj telefonskoj sjednici, pitanje je koje smo postavili Ministarstvu trgovine FBiH. Iz spomenutog nam je odgovoreno da županijske vlade donose procjenu trebaju li ili ne posuditi interventne količine brašna iz robnih rezervi, koje su dužne vratiti najkasnije do 25. prosinca ove godine na paritetu koji odredi Direkcija za robne rezerve FBiH, uz mogućnost produljenja roka vraćanja pod opravdanim razlozima.

Brašno loše kvalitete

Vladina odluka da poskupljenje kruha odgodi posudom 1500 tona brašna, prema tvrdnjama Alije Šabanovića, direktora Žitozajednice BiH, koja okuplja tvrtke mlinsko-pekarske industrije, misija je osuđena na propast. To je nedovoljno, tvrdi Šabanović, jer se u FBiH mjesečno troši oko 20.000 tona brašna, a iz robnih rezervi daju svega 1500 tona. Možda je i dobro što županije s hrvatskom većinom neće brašno iz robnih rezervi jer je ono, prema tvrdnjama Alije Šabanovića, loše kvalitete. “Pšenica se mahom u BiH uvozi iz Hrvatske i Srbije, ali je ona loše kvalitete”, tvrdi Šabanović. Za razliku od hrvatskih županija koje se odriču i brašna iz federalnih robnih rezervi, humanitarna udruženja i javne kuhinje zdušno su prihvatili odluku Vlade FBiH kojom se nepovratno iz robnih rezervi daju velike količine brašna, ulja i šećera. Tako je Crvenom križu FBiH dano 176.600 kilograma brašna, 2.750 litara ulja i 1.680 kg šećera, Merhametu 270.200 kg brašna, 5.150 litara ulja i 1.140 kg šećera, Caritasu 151.200 kg brašna, 2.400 litara ulja i 1.380 kg šećera, HKO-u Kruh sv. Ante 72.000 kg brašna, 1.200 litara ulja i 900 kg šećera te Dobrotvoru 50.000 kg brašna, 500 litara ulja i 900 kg šećera.

Vladina intervenicija barem će nakratko sanirati potrebe koje humanitarne organizacije još uvijek imaju.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?