Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Hrvatima federalna jedinica kao i drugim narodima u BiH

- HDZ nema monopol nad dijasporom. Monopol imaju isključivo birači koji će se izjasniti 3. i 4. prosinca, a svaki glas jednako vrijedi - kaže Brkić
25. studenoga 2011. u 09:26 15 komentara 11 prikaza
brkic
Foto: VL FOTO

amjenik ravnatelja policije MUP-a Republike Hrvatske Milijan Brkić, poznat po raskrinkavanju slučaja ubojstva Antonije Bilić, drugi je na listi HDZ-a za izbore za Hrvatski sabor. Ovaj Ljubušak smatra ovaj angažman prekretnicom i pokušajem da stvari u politici mijenja iznutra.

Što je razlog da s mjesta zamjenika ravnatelja policije RH odete u politiku?

Hrvatska se nalazi u jednom prijelomnom, ali povijesnom trenutku, jer danas smo na pragu ulaska u Europsku uniju. Hrvatski sam branitelj, dragovoljac i domoljub i uvijek sam se odazivao na svaki poziv domovine i svog naroda. Kao branitelj sudjelovao sam u obrani i stvaranju države Hrvatske, a tijekom svoje karijere uvijek sam si postavljao pitanje kako ja mogu doprinijeti boljitku svog naroda. Za određene postupke u životu svatko treba preuzeti obveze, ali i svoj dio odgovornosti. Postoje trenuci kada se čovjek nađe na životnim prekretnicama, što se meni dogodilo upravo sada. Dugo sam bio „vojnik“, ali ne stroj koji ne vidi i ne primjećuje probleme s kojima se suočava njegov narod i domovina. Činjenica je da je od samostalnosti RH puno napravljeno na političkom planu, ali i da je još mnogo otvorenih i neriješenih pitanja. Jedno od njih svakako je pitanje hrvatskog naroda u BiH, odnosno ostvarivanja njegove pune i stvarne suverenosti i jednakosti s drugim konstitutivnim narodima. To, kao i činjenica da HDZ nosi jednu novu, pozitivnu energiju, nalik onoj s početka stvaranja hrvatske samostalnosti, glavni su razlozi zbog kojih ulazim u politiku. Ovo je samo još jedan moj pozitivan odgovor i odgovoran stav prema situaciji u kojoj se Hrvatska i Hrvati u BiH danas nalaze te dokaz svjesnosti da sve svoje resurse trebamo usmjeravati u pravome smjeru i na način na koji ćemo najbrže i najbezbolnije prebroditi ovo teško razdoblje.

Javnosti ste naročito postali poznati nakon slučaja Paravinja, što ste dotada radili?

U mom profesionalnom djelovanju proteklih desetljeća bilo je puno velikih i teških zadaća, tako da je slučaj nestanka maloljetne Antonije Bilić samo jedan u nizu, no nažalost riječ je o zločinu koji je potresao i Hrvatsku i susjedne zemlje te je i medijska pozornost bila puno veća, što je rezultiralo i mojim češćim pojavljivanjem u javnosti. Ovaj put samo želim istaknuti da su požrtvovni, vrijedni i nadasve profesionalni djelatnici MUP RH zaista dali sve od sebe da bi počinitelj bio priveden pred lice pravde. Dio radnog vijeka, od 1991. do 2001. godine, proveo sam prvo kao djelatnik, a nešto kasnije i kao zapovjednik specijalne postrojbe policije PU zagrebačke, poznate kao Alfe, radio sam i u SOA, a jedno sam vrijeme bio privatni poduzetnik.

Na čelu liste HDZ za XI. izbornu jedinicu je Mostarac, vi ste rođeni u Klobuku, u općini Ljubuški, a treći je doktor iz Posavine... Jeste li zadovoljni listom i pozicijom na njoj?

Nikada hrvatski narod, a time i moje sunarodnjake, nisam dijelio po mjestu rođenja, regionalnoj pripadnosti i sličnom. Prvenstveni kriteriji bili su poštenje, čast, domoljublje i djela koja stoje iza svakoga od nas pojedinačno. Lista za XI. izbornu jedinicu simbolično oslikava sudbinu i jedinstvo hrvatskog naroda iz BiH, njihovu neraskidivu vezu s maticom državom i hrvatskom dijasporom diljem svijeta. Osobno me podsjeća na sudbinu moje obitelji koja je sedamdesetih odselila iz Klobuka u Zagreb. Dio obitelji je u Zagrebu, brat u Australiji, rodbina razasuta po Hercegovini, Hrvatskoj i svijetu…, ali uvijek je to moja obitelj i te obiteljske veze nitko i nikada ne može pokidati. Takva je i HDZ-ova lista za XI. izbornu jedinicu za koju sam uvjeren da ima znanje, ali iznad svega želju i volju služiti Hrvatima iz BiH i dijaspore, štiteći naše interese kroz Sabor i ostale hrvatske institucije.

HDZ u Hrvatskoj nalazi se pod pritiskom Državnog odvjetništva i medija. Može li se u kratkom roku napraviti zaokret?

Profesionalac sam i legalist i zalagao sam se i zalažem se da institucije sustava rade svoj posao. Uostalom, za vrijeme HDZ-ove vlade pod vodstvom Jadranke Kosor pokrenuta je široka borba protiv korupcije koja je pred samu kampanju stigla i pred vrata HDZ-a. Nema nikakve dvojbe da probleme koji su naslijeđe prošlosti treba rasvijetliti i raščistiti sumnje i dvojbe koje su se pojavile u vezi nekih osoba i događaja. HDZ podržava i inzistira da se te sumnje i dvojbe razriješe u za to ovlaštenim institucijama sustava, a ne preko nekih medija koji senzacionalističkim pisanjem u posljednje vrijeme govore vrlo negativno o HDZ-u, zaboravljajući da je stranka napravila i mnogo dobrih stvari. Takav senzacionalizam svakako da nam stvara probleme u kampanji, međutim, uvjeren sam da će naši birači prepoznati, i dodatno honorirati našu spremnost da očistimo najprije svoje dvorište, ali i naša nastojanja da potaknemo i druge stranke na isto te da pokažu spremnost i odlučnost za rješavanje vlastitih slabosti. Bilo je krivih procjena, pogrešnih rješenja i krivih ljudi na krivome mjestu, no u ovom trenutku najvažnija je želja da se na zadovoljavajući način riješe gorući problemi zbog kojih svi živimo lošije, nezadovoljnije i s više strepnje gledamo u budućnost. Da je lako – nije, no rješenja ipak ima, mi smo ih ponudili i spremni smo danonoćno raditi na njihovoj realizaciji.

Po anketama HDZ gubi izbore u Hrvatskoj, mislite li da će vam dijaspora okrenuti leđa kao što najavljuju neki mediji?

HDZ-u raznorazne ankete ni u prošlosti nisu išle u korist. Ankete se rade na određenome uzorku i pitanje je uvijek za koga su te ankete rađene. Ne želim reći da se anketama manipulira, ali one doista kreiraju percepciju javnosti i jesu određeni pokazatelj trenutnog raspoloženja određenog uzorka birača. One svakako jesu i dobar korektiv strankama, ako stvari ne idu željenim smjerom, ali nikako nisu konačan rezultat i odluka je uvijek na biračima. Ovi izbori uistinu su možda najteži do sada za HDZ. Međutim, mi smo i ranije dokazali da smo najjači u najtežim situacijama. Svaka stranka, osobito velike stranke kao što je HDZ, imaju razdoblja slabosti, nekad u strategiji, a nekad više u personalnom dijelu, ali snaga je stranke otvoreno se suočiti s tim slabostima i riješiti ih na transparentan način. Mislim da ovaj HDZ koji predvodi predsjednica Kosor pokazuje snagu i odlučnost da beskompromisno riješi i najosjetljivija pitanja svoga rada i djelovanja. Ne dvojim, nego sasvim suprotno, uvjeren sam da će to prepoznati naši birači ne samo u Republici Hrvatskoj nego i moji Hrvati u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Naša obećanja hrvatskom narodu uvijek su davana s pogledom u oči, a ne u leđa i u pod. Hrvatska je uvijek vodila računa o svojoj dijaspori, o Hrvatima u BiH, kao i o Hrvatima u ostalim zemljama svijeta. HDZ je samo tu suradnju, brigu i skrb produbio, a u planu je i konkretno rješavanje nekih otvorenih problema, za što ću se kao saborski zastupnik i osobno zalagati. Gdje god se nalazili, Hrvati su dio Hrvatske, a snaga tog nacionalnog naboja i hrvatski ponos jednostavno su utkani u sve nas. Ono što sam dosad vidio na terenu govori mi da se situacija u dijaspori ne mijenja.

Mogu li se ovi izbori, ponajprije u BiH, smatrati regularnim budući da u Mostaru na malome broju biračkih mjesta potencijalno treba glasovati 108.000 glasača?

Dijelom sam suglasan kako se pojedine odredbe Izbornog zakona, osobito pitanja izbornih jedinica trebaju na određen način realnije sagledati, bez bilo kakvog strančarenja i politiziranja. Unatoč činjenici da je organizacijski, pa i financijski teško na potpuno jednak način organizirati izbore za Hrvatski sabor u BiH i državama gdje živi većina Hrvata izvan RH, svim hrvatskim državljanima treba omogućiti približno jednaka prava glasovanja bez obzira gdje oni živjeli. Možemo reći da je ipak neka mala kompenzacija to što se u XI. izbornoj jedinici glasuje dva a ne jedan dan kao u Republici Hrvatskoj, te što je broj biračkih odbora na glasačkim mjestima u BiH s pet povećan na 30, a da će ove godine glasači svoje biračko pravo moći ostvariti u sjedištima DKP-a u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci. Činjenica je da izlazak Hrvata u BiH, kao i ostalih Hrvata u dijaspori na birališta nikada nije bio upitan i da je odziv uvijek bio velik. Očekujem da će tako biti i ove godine te da regularnost izbora ni na kakav način neće biti upitna. I u osobnim sam se kontaktima tijekom proteklih nekoliko dana od početka službene kampanje uvjerio u razmišljanja Hrvata u BiH, njihovu vjeru i podršku te sam siguran da će HDZ sa svojim kandidatima ostvariti premoć u 11. izbornoj jedinici. Ako budem izabran u Sabor, obećavam da ću raditi na tome da se otkloni ova kao i sve druge eventualne anomalije prema Hrvatima koji žive i rade izvan RH.

Kako gledate na poteze bošnjačkih stranaka koje su isključile Hrvate iz vlasti u Federaciji BiH, a sad traže da na razini države imenuju hrvatske predstavnike?

Teško je razumjeti da je u društvu koje se naziva demokratskim moguće tako grubo izigrati izbornu volju jednog cijelog konstitutivnog naroda. Međutim, u BiH je to, nažalost, potvrđeno na najgori mogući način i na štetu najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda koji je i te kako sudjelovao u izgradnji državnosti BiH. Hrvati su se na referendumu izjasnili za BiH, prvi su stali u obranu slobode i suverenosti, podržali mirovna rješenja za BiH, i najmanje što bi morali imati jesu barem jednaka prava na BiH i u BiH. Gledajući demokratska načela i moralne uzuse, držim nedopustivim, neprihvatljivim i štoviše štetnim ne samo biranje nego i pokušaj biranja predstavnika jednog naroda od drugog, kako to neki rade ili pak pokušavaju raditi. Skupina stranaka u Federaciji, predvođena stankama koje se nazivaju socijalističkim i demokratskim, što je apsurd, kroz pokušaj dokidanja Doma naroda, kao ustavne institucije za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda, dovela je do uspostavljanja neustavne i nezakonite, a za hrvatski narod neprihvatljive vlasti u Federaciji, u čemu su im svesrdno pomogli i oni Hrvati koji su izgleda zaboravili politiku Slobodna Miloševića i biranja Sejde Bajramovića. Znamo što je ta politika učinila, koje je zlo počinila i kako je u konačnici završila. Takve politike ne mogu biti sastavnica suvremenog, modernog i europskog sustava. Stoga apsolutno podržavam politiku stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, politiku koju predvode predsjednici Čović i Ljubić. Legitimni predstavnici Hrvata trebaju biti u vlasti, na svim razinama, jer je to preduvjet da BiH konačno krene normalnim putem stabiliziranja, reformiranja i integriranja u europske i euroatlantske asocijacije.

Smatrate li da odgovor Zagreba oko ovog mora biti još snažniji, na određen način poljuljani su temelji Daytona i Washingtonskog sporazuma?

Uz jasna stajališta predsjednice Vlade i predsjednika Republike, i svega što je poduzeto u diplomatskim i političkim krugovima, moramo još odlučnije, a osobito sutra kad budemo članica EU-a, učiniti sve da naš hrvatski narod u BiH trajno konzumira sve ono što mu pripada po Božjim i svim ljudskim zakonima. To je naša nacionalna i strateška obveza, naša ustavna obveza i obveza jamca na oba mirovna sporazuma za BiH. Nitko nema pravo zanijekati te obveze. Ali i međunarodni sponzori ovih mirovnih, političkih i ustavnih aranžmana moraju dosljedno provoditi i slovo i duh Washingtona i Daytona, a ne stalno raditi na njihovoj reviziji, i to na štetu jedne strane potpisnice - na štetu hrvatskog naroda, koji ovdje živi stoljećima. Brojnost naroda ne smije biti razlog dvostrukih standarda. Kad su u pitanju prava naroda, ne smije biti nikakvih asimetričnih rješenja

Kako gledate na zahtjeve hrvatske politike i javnosti oko ustavnih promjena koje bi rezultirale uspostavom hrvatske federalne jedinice?

Svakome u BiH i svijetu jasno je da je Dayton mirovni sporazum i da je ova ustavna kompozicija odavno prevladana. Ona je rezultat nastojanja da se nesretna i krvava ratna događanja završe i da se u skoroj budućnosti nađu politička i ustavna rješenja. Stoga je i za ovu državu i za njezine narode nužno pronaći pravedno i trajno održivo rješenje. To se, prije i iznad svega, može postići pravednim unutarnjim uređenjem, koje stavlja u jednakopravan položaj njezine konstitutivne narode, a poslije toga može se govoriti o funkcionalnosti, ekonomičnosti i drugim čimbenicima od značenja za državu i njezin ustroj. Naš narod mora imati sva ona ustavna, institucionalna i teritorijalna prava koja imaju i drugi narodi u BiH, ali i u svijetu. Zašto ne vidjeti i ne primijeniti model kojim su slične probleme nakon stoljetnih sukoba riješili narodi prosperitetnih država Švicarske i Belgije… Ako jednom narodu pripada entitet, i drugi ga moraju imati, ili ako jedan ima federalnu jedinicu ili regiju, i drugi to trebaju imati. Tu se ne smiju i ne mogu praviti razlike.

Kako gledate na razmišljanje da bi hrvatski zastupnici iz XI. izborne jedinice u Saboru morali pokrenuti značajnu raspravu oko položaja Hrvata u BiH, a ne samo biti glasačka mašinerija?

Mislim da se ovdje radi o tome vode li zastupnici računa o tome tko ih je izabrao na tu časnu dužnost i za što su izabrani. Rad zastupnika ne staje prisegom, posao tek počinje, stoga je nužno voditi brigu o biračima i njihovim problemima. Važan je neprestani kontakt s terenom jer na taj način pokazuješ da si svjestan povjerene odgovornosti koju u konačnici opravdavaš rezultatom na izborima. Drukčiji je osjećaj provesti s tim ljudima neko vrijeme, saslušati njihove potrebe i probleme, osjetiti nadu i vjeru u Hrvatsku i sve ono što Hrvatska može učiniti za njih i bilo bi zaista licemjerno kada bi se na sve to zaboravilo mojim ulaskom u saborske klupe. Četiri godine nije kratko razdoblje, ima dovoljno i vremena i prostora da se učini puno toga konkretnoga, a želja i odlučnost za efikasnošću i radom dovoljan su motiv da se aktivno uhvatim ukoštac s tim. Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH i Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH, usvojeni u Saboru prošlog mjeseca, trebaju biti polazište naših aktivnosti u budućem četverogodišnjem razdoblju, prije svega onih koji budu izabrani u Sabor iz XI. izborne jedinice, ali ne samo njih nego i cjelokupne hrvatske politike. Ne trebaju nam nove podjele, na ove ili one u Saboru, jer kad su u pitanju hrvatski nacionalni interesi - svi moramo provoditi ono što je naša ustavna, ali i moralna i svaka druga obveza. Ja sigurno neću biti glasačka mašinerija bilo kakve suprotne politike, to nisam bio niti do sada, a budite uvjereni da to neću biti ni u budućnosti. Također, za nas s liste HDZ-a za XI. izbornu jedinicu ništa manje nisu važni ni dokumenti Hrvatskog narodnog sabora i Kreševska deklaracija o načelima Ustava BiH.

Kakve su Vaše procjene o rezultatima izbora za XI. izbornu jedinicu, može li neka druga stranka ili lista poremetiti HDZ-ov „monopol na dijasporu“?

HDZ nema monopol nad dijasporom. Monopol je nespretna riječ i smatram da monopol na biralištima imaju isključivo birači koji će se izjasniti 3. i 4. prosinca, a svaki glas jednako vrijedi. Rekao bih da HDZ samo ima „kontinuirani ugovor“ s Hrvatima i našom dijasporom da ćemo stvoriti hrvatsku državu i ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Prvo smo ostvarili, a i drugo, ako Bog da, bit će ostvareno uskoro. HDZ je povezao Hrvate u domovini, BiH i cijeloj dijaspori. Naša stranka je snaga koja može i mora biti oslonac Hrvatima u BiH u borbi za naša prava. Hrvatska država, kao članica europske obitelji, treba biti jamstvo opstanka i prosperiteta i Hrvata izvan Hrvatske. Nema druge opcije. Moja je procjena, kao što sam već i istaknuo, da će sva tri saborska zastupnika 11. izborne jedinice biti iz redova HDZ-a i u to nimalo ne sumnjam.

Na koncu, zašto ćete se posebno zalagati unutar HDZ-a i što ćete tražiti od svake vlasti u Zagrebu?

Samo jedno, poštivanje Ustava Republike Hrvatske i provedbu tog ustava koji govori o zaštiti i pomoći Hrvatima izvan Hrvatske. Iz Ustava proizlaze sve obveze... Tražit ću snažnu i stvarnu, a ne deklarativnu potporu u borbi za jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH. Hrvatska politika mora igrati aktivniju regionalnu ulogu, posebno jaču ulogu u borbi za ostvarivanje političkih prava u BiH, ali i više izdvajati za pomoć institucijama Hrvata u BiH - Sveučilištu, SKB-u Mostar, bolnicama u Novoj Biloj, Orašju, Livnu, kulturnim institucijama, medijima, itd. Posebno se mora pojačati pomoć invalidima i braniteljima Domovinskog rata. Hrvatska mora i više investirati u BiH, zbog sebe, ali i zbog hrvatskoga naroda u BiH i stabilnosti cijele BiH.

Imate još neku poruku za birače čije povjerenje očekujete?

Prije svega koristim prigodu pozvati sve hrvatske državljane s prebivalištem u Bosni i Hercegovini i izvan Republike Hrvatske, a koji imaju pravo glasa na izborima za Sabor RH, da se 3. i 4. prosinca oboružaju strpljenjem i iziđu na birališta. Neka svoj glas i povjerenje daju onima koji će znati zastupati njihove interese u domovini, ali i u BiH i dijaspori. Oni koji su još uvijek u nedoumici kome dati svoje povjerenje, neka se sjete dobro nam znane krilatice „Djela, a ne lijepe riječi…“. Od lijepih riječi do dobrih djela dug je put, a HDZ je već mnogo puta pokazao i dokazao da može, zna i hoće raditi u interesu hrvatskog naroda u domovini, BiH i dijaspori.

  • sendi56:

    Bilo bi lijepo da se u granicama RH, i srbima da jedna teritorijalna jedinica, npr. Kninska krajina. Kada već dijelimo BiH, zašto ne bi i RH?

  • Bogodol:

    sendi56 Takvi kao ti su još uvijek u ratu protiv Hrvata, a i Srba iako je rat odavno završio.Hrvatska teritorijalana jedinica nije podjela BiH, Švicarska ima kantone i nije podjeljena zemlja. Da Vi Muslimani niste birali u vlast preparirane Hrvate ... prikaži još! i doveli Hrvate u ovu situaciju puno bolje bi stanje bilo.Srbi u Hrvatskoj dDržavi ne mogu imati teritorijalnu jedinicu jer ih nema brojčano ni teritorijalno za to. Na žalost cijela BiH je bila dio Hrvatske Države no spletom okolnosti i zahvaljujuć takvim hrvatskim kadrovima kao što su sada Komšić, Jurišić i Lijanovići nestao je veliki dio, Srijem, bačka, BiH, Boka Kotorska sve do Bara.

  • ttolic:

    \"Djela, a ne lijepe riječi...\" Velika misao. Od lijepih riječi do kriminalnih djela veoma je kratak put.