Sv. Franjo

Hercegovina živi po nauku svetoga Franje Asiškog

Crkva
05.10.2012.
u 12:08

Franjo je bio čovjek mira i dijaloga. Svojim svetačkim načinom života potvrdio je da se vjernost svom vjerskom ili političkom uvjerenju ne izražava nasiljem i netolerancijom

U povodu dana sv. Franje Asiškoga, utemeljitelja franjevačkog reda, jučer je u samostanu sv. Petra i Pavla u Mostaru, održana središnja svečanost Hercegovačke franjevačke provincije. Domaćini provincijal fra Ivan Sesar i gvardijan samostana dr. fra Iko Skoko, uputili su riječi zahvale i poruku sv. Franje “Mir i svako dobro” brojnim uzvanicima iz političkog, kulturnog, prosvjetnog gospodarskog i vjerskog života Hercegovine, koji su došli uveličati ovu svečanost, koja je posebna i po tome što Hercegovačka franjevačka provincija ove godine slavi 120 obljetnicu postojanja.

Univerzalne poruke

- Iako je prošlo više od osam stoljeća života i djelovanja sv. Franje, njegova poruka i danas je aktualna, ne samo za njegove sljedbenike, nas franjevce i franjevke, nego za sve ljude dobre volje. Svjestan činjenice da živimo na prostorima narušenih međuljudskih odnosa na svim razinama, međusobnog nepovjerenja i želje za dominacijom, gdje se svako pa i najmanje otvaranje jednih prema drugima tumači kao izdaja vlastitog identiteta, smatram svojom kršćanskom i franjevačkom dužnosti s ovog mjesta uputiti, svima odgovornima u društvu, jak i gorljiv poziv na iskren i odgovoran dijalog, koji će svim stanovnicima ove zemlje zajamčiti život dostojan čovjeka i dati svakome ono što mu pripada.

U ime Islamske zajednice skupu se obratio glavni imam Salem ef. Dedović, izrazivši nadu da će i ova svetkovina unijeti mir i povjerenje među ljudima na ovim prostorima.

U ime Mostarske parohije, nazočnima se obratio iguman Danilo, uz ostalo, kazavši: -Iako ime sv. Franje nije zapisano u našem istočnjačkom kalendaru njegova poruka je univerzalna i mi mu se svi divimo. Kroz naše susrete i druženja, za koja nam nisu potrebni nikakvi posrednici, mi potvrđujemo da možemo živjeti skupa u međusobnoj ljubavi i uvažavanju i tako slijediti učenje sv. Franje Asiškoga - kazao je iguman Danilo. Mostarski biskup mons. Ratko Perić, ranije je obišao braću franjevce u samostanu čestitavši im njihov veliki blagdan, a u njegovo ime na skupu se obratio don Željko Majić koji se nakon dugo vremena iz Rima ponovno vratio u Mostar. Svečanost su glazbenim brojevima upotpunile i članice ženske klape Smilje iz Čitluka.

Svečano i u Čapljini

Svečanim misnim slavljem u prepunoj crkvi svetog Franje, a onda i narodnim veseljem i bogatim kulturno-umjetničkim programom u dvorištu crkve svečano obilježen blagdan svetog Franje, zaštitnika općine Čapljina, a koji se ujedno slavi i kao Dan te općine. Jučerašnje slavlje središnji je dio višednevnog programa “Dani svetog Franje-Čapljina 2012.“ u kojem su priređena brojna vjerska, kulturna, zabavna i glazbena događanja. Dio tih aktivnosti priredit će se i u iduća dva tjedna, a sve će završiti tradicionalnim festivalom duhovne glazbe “Čapljina fest“. Uz koncelebraciju brojnih svećenika iz cijele Hercegovine misno slavlje u crkvi sv. Franje u Čapljini predvodio je fra Luka Marić iz Mostara koji se posebno osvrnuo na život i djelovanje svetog Franje i sve to usporedio s današnjim vremenima. „Danas bi mnogi prvo bili malo Franjini, a onda ne bi pa tako stalno kako im odgovara. Sveti Franjo nam i danas svima mora biti primjer odlučnosti i vjere u Boga i sve ono što je lijepo i pošteno. Na tako nešto mnogi bi se danas trebali ugledati bez obzira je li to brak, obitelj ili pak položaj i politika. Sveti Franjo je veliki uzor i primjer kako se treba živjeti i pomagati, istaknuo je uz ostalo u svojoj propovijedi fra Luka te pozvao sve katolike i Hrvate na toliko potrebno jedinstvo. Za vrijeme svete mise u crkvi sv. Franje blagoslovljen je i mozaik “Čapljinski mučenici“ te slike “Hrvatska pieta“ kao i nove crkvene orgulje, klavir i sat na zvoniku. Po završetku misnog slavlja u dvorištu crkve uslijedilo je veliko narodno veselje uz domaće hercegovačke specijalitete.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?