Enes Handžić, nekadašnji pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH, djelovao je po ovlastima Ratnog predsjedništva Bugojna kao i po zapovijedima zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije BiH, odnosno po nalozima i zapovijedima Dževada Mlaće i Selme Cikotića.
Izmijenjena optužnica
Tekst je to izmijenjene optužnice protiv Enesa Handžića koji je, prenosi BIRN Justice Report, pročitala Slavica Terzić, tužiteljica u ovom predmetu. Ona je izmijenjenu optužnicu pročitala prije početka razmatranja sporazuma o priznanju krivnje za zločine nad Hrvatima u Bugojnu koji je s Handžićem potpisala 26. travnja.
O postignutom sporazumu sudsko će vijeće odluku donijeti 11. svibnja. Handžić bi, prema tekstu ovog sporazuma, mogao biti osuđen kaznu zatvora u trajanju od pet do deset godina. Sporazum je na zahtjev tužiteljstva i obrane razmatran na dijelu sjednice zatvorene za javnost kako “ne bi bila ugrožena istraga Tužiteljstva BiH”.
Tužiteljica Terzić ranije je rekla da je sporazumom predviđeno da Handžić svjedoči u predmetu protiv optuženih Nisveta Gasala, Musajba Kukavice i Senada Dautovića, kao i u predmetima u kojima Tužiteljstvo vodi istragu. Među njima je i istraga koja se vodi protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna. Mlaću smo kontaktirali na mobilni telefon radi komentara na suđenje Handžiću i njegova mogućeg procesuiranja. No, odbio je razgovarati o bilo čemu te nakon samo jednog poziva telefonom blokirao mogućnost da ga se ponovno nazove s istog broja.
Izmijenjenom optužnicom Handžiću se na teret stavlja da je od srpnja do kraja listopada 1993., u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 307. brigade ARBiH, sudjelovao u odvođenju zatvorenika na kopanje rovova, kao i da nije poduzeo istrage protiv pripadnika Vojne policije koji su sudjelovali u fizičkom zlostavljanju i ubojstvima zatvorenih pripadnika HVO-a. - Handžić je kao nadređeni Vojnoj policiji 307. brigade i ovlašten od Ratnog predsjedništva, zapovjednika 307. brigade i zapovjednika Operativne skupine Zapad, izdavao zapovijedi za odvođenje zatvorenika na prinudne radove, odnosno kopanje rovova i tranšeja, gdje im je život bio ugrožen, navela je tužiteljica Terzić, prenosi BIRN.
Prema podacima iz dokaznog postupka, u to vrijeme predsjednik Ratnog predsjedništva bio je Dževad Mlaćo, zapovjednik 307. brigade Tahir Granić, a zapovjednik Operativne skupine Zapad Selmo Cikotić, aktualni ministar obrane BiH. Izmijenjenom optužnicom Handžiću je pripisana odgovornost za neprovođenje istraga protiv njemu podređenih vojnih policajaca koji su sudjelovali u nizu slučajeva mučenja i ubojstava zatvorenika u većem broju objekata u Bugojnu.
Handžić je odlučio priznati krivnju više od tri godine nakon što mu je počelo suđenje zajedno s Gasalom, Kukavicom i Dautovićem. Tužiteljica Terzić je kazala da je o postignutom sporazumu razgovarala i s oštećenima te da su oni izrazili namjeru o podnošenju imovinsko-pravnog zahtjeva za naknadu štete.
Novi dokazi
- Oni su pozdravili sporazum kao prvo priznanje zločina u Bugojnu, rekla je Terzićeva. Bivši zatočenici bugojanskoga logora “Stadion” za naš su pak list izjavili kako Sud ne bi trebao prihvatiti sporazum s Handžićem dok im ne otkrije lokacije s tijelima 20 nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika.
Na dijelu zatvorenom za javnost Tužiteljstvo je uložilo određen broj novih dokaza, a sudsko vijeće će na ročištu zakazanom za 11. svibnja 2011. priopćiti prihvaća li ili ne Handžićev sporazum s Tužiteljstvom BiH. Jesu li među novim dokazima i oni koji bi na optuženičku klupu konačno trebali dovesti i Mlaću te Cikotića - znat će se uskoro.
