Nevjerojatno otkriće

Svjetski fenomen u hercegovačkom podzemlju: U jami Golubinki pronađeno 136 čovječjih ribica

čovječja ribica
Screenshot
19.11.2026.
u 23:39
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Jama Golubinka jedna je od rijetkih na ovim prostorima koja pruža mogućnost ronjenja u podzemlju. Njezine potencijale prvo je uočilo speleološko društvo iz Hrvatske, nakon čega je uvrštena i u domaću bazu speleoloških objekata.

U hercegovačkom podzemlju otkriven je pravi prirodni fenomen. Speleolozi su u jami Golubinki, između Međugorja i Ljubuškog, pronašli stanište čovječje ribice, rijetke i zaštićene vrste. I to u nevjerojatnom broju – čak 136 jedinki na svega 50 metara duljine podzemnog toka.

Golubinka krije neobično stanište

Jama Golubinka jedna je od rijetkih na ovim prostorima koja pruža mogućnost ronjenja u podzemlju. Njezine potencijale prvo je uočilo speleološko društvo iz Hrvatske, nakon čega je uvrštena i u domaću bazu speleoloških objekata.

„Čovječja ribica nije nova vrsta na ovom području. U Hercegovini zaista obitava, posebno na području Ljubuškog, Čapljine i Trebinja. Međutim, ovakva koncentracija na tako malom prostoru može se slobodno nazvati svjetskim fenomenom. Na oko 50 metara duljine podzemnog toka zabilježeno je približno 136 jedinki“, kazao je za FTV Ivan Marić, predsjednik Speleološkog društva „Herceg“ iz Mostara.

Specifičnost ovog nalazišta ogleda se i u tome što primjerci čovječje ribice prelaze 25 centimetara i vrlo su aktivni, za razliku od onih koje su speleolozi ranije pronalazili. Osim ovog nalazišta, i špilje na području Tomislavgrada kriju značajna prirodna bogatstva.

„Zabilježeno je više od 300 staništa špiljskog medvjeda, izumrle vrste. U njima se još uvijek mogu pronaći kosti ove životinje, koja je izumrla prije 25.000 godina“, istaknuo je Marić.

Speleološki objekti zatrpani otpadom

Istraživanja speleoloških objekata često prati i otkriće velikih količina smeća. Dok su za speleologe jame i špilje prostor za istraživanje i nova saznanja, pojedini građani u njima vide tek mjesta za odlaganje otpada.

„Velik broj speleoloških objekata je onečišćen. To je možda i najveći problem našeg društva – ljudi uopće ne shvaćaju kakve posljedice takvo ponašanje može imati“, upozorila je Žana Perić, potpredsjednica Speleološkog društva „Herceg“ iz Mostara.

Posljedice neodgovornog odnosa prema podzemlju ne zaustavljaju se na njegovim granicama. Speleološki objekti imaju važnu ulogu i u očuvanju vodnih resursa.

„Svi ti speleološki objekti, iako ih ne vidimo, u velikoj su mjeri povezani s našim društvom, pa čak i s našim egzistencijalnim potrebama. Sva voda koja cirkulira u prirodi filtrira se kroz speleološke objekte i završava u našim slavinama“, pojasnio je Mihovilj Čuljak, član Speleološkog društva „Herceg“ iz Mostara.

Hercegovina neiscrpno područje istraživanja

Krš je osnovni preduvjet da bi neko područje bilo speleološki zanimljivo za istraživanje. Kada pada kiša, odvija se prirodni proces otapanja stijena, čime nastaju podzemne šupljine. Hercegovina i Dinaridi općenito predstavljaju neiscrpan prostor za istraživanje speleoloških objekata, ali je velik dio tog podzemlja još neistražen.

„To što nešto ne vidimo ne znači da ne postoji i da nema svoju važnost u društvu. Za većinu ljudi speleološki objekti završavaju i počinju na samom ulazu. Vrlo mali broj njih odluči se upustiti u speleologiju i daljnja istraživanja“, naglasio je Čuljak.

Na području Bosne i Hercegovine aktivna su samo četiri speleološka društva. Njihova istraživanja ključna su za razumijevanje podzemnih prostora u kršu, zaštitu voda i očuvanje prirode. Iako su špilje i jame skrivene od pogleda, ono što se u njima događa izravno utječe na kvalitetu života na površini.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata