Vatikan pristran

Dajla: slovenski kardinal Rode odradio posao za benediktince

'30.07.2011., Porec - Posebna vatikanska komisija, u kojoj je bio i kardinal Bozanic, ponistila je odluku hrvatskog suda, na temelju kojeg je samostan Dajla i zemljiste pokraj Novigrada vraceno zupi D
Foto: 'Dusko Marusic/PIXSELL'
1/3
05.09.2011.
u 12:00

Ilustrativno izvjeđšće nameće astronomsku cijenu od 90 mil. eura i 'pravednu' podjelu popla

Večernji list u posjedu je ključnog dokumenta za slučaj Dajla. Riječ je o "Ilustrativnom izvješću aktivnosti koje je obavljala kardinalska komisija" koje kao da su sastavljali odvjetnici talijanskih benediktinaca jer je očito da je Vatikan odlučio isključivo njima ići naruku. Primjerice, kardinalska komisija prihvatila je procjene benediktinaca da posjed u Dajli vrijedi 90 milijuna eura (koliko valjda ne vrijedi ni cijela Istarska biskupija!), pa je nakon toga odlučila da se Dajla "pravedno" podijeli popola između Poreča i benediktinske Praglie.

– Kardinalska komisija imovinu je dijelila prema procjeni perita Talijana koju biskupija nikad nije prihvatila. Njihova procjena za svu imovinu, koja je vraćena, kupljena, ali i ona koja nije vraćena župi Dajla, iznosi 89 milijuna eura. Naša je procjena cjelokupne imovine oko 43 milijuna eura – tvrdi biskup porečko-pulski mons. Ivan Milovan u pismu ostalim kolegama biskupima i nadbiskupima, demantirajući pisanje Glasa Koncila koji je stao u obranu talijanskih benediktinaca i kardinala Josipa Bozanića, člana te tročlane kardinalske komisije.

Kardinalska komisija potvrđuje još jednu vrlo važnu stvar, a to je da je "država Italija u korist opatije Praglie isplatila odštetu u iznosu od oko 1,7 milijuna lira te da benediktinci, kako bi sačuvali, barem načelno, prvobitno pravo na vlasništvo, nisu tražili odštetu za crkvu sv. Ivana Krstitelja u Dajli, za susjednu zgradu i okolna zemljišta u ukupnoj površini oko 37 hektara".

Vrijednost višemilijunska

No, prema njihovu tečaju to je tek oko 880.000 eura te to "država Italija ne smatra glavnicom, već kamatama, zbog nemogućnosti korištenja dobara tijekom gotovo šezdeset godina". Biskup porečki kaže kako je današnja vrijednost tada isplaćenog novca oko šest milijuna eura, što je još jedan od dokaza da je Vatikan od samoga početka spora išao naruku talijanskim benediktincima.

No, dokument do kojega smo došli otkriva ključnu ulogu slovenskog kardinala Franca Rodea u cijeloj priči jer je on imenovao kardinalsku komisiju.

"Dana 17. 11. 2008. na audijenciji odobrenoj kardinalu Rodéu Sveti Otac usvojio je prijedlog samog prefekta da CIVC imenuje kardinalsku komisiju kojom će predsjedati kardinal Attilio Nicora, s time da je on sam sugerirao imena kard. Urbana Navarretea i kard. Josipa Bozanića kao članova, kako bi se to pitanje konačno zatvorilo. Kardinal Rodé je 21. 11. 2008. stoga izdao dekret kojim osniva kardinalsku komisiju. CIVC je članovima komisije dana 16. 12. 2008. predao materijale koji se odnose na spor Praglia – Porečko-pulska biskupija", stoji u "Ilustrativnom izvješću".

– Kardinal Rode je ključna osoba u cijelom slučaju. On je redovnik, kao i kardinal Bertone, i išao je naruku redovnicima benediktincima. Sigurno je svoje usluge i dobro naplatio jer je to u Vatikanu javna tajna. Naime, jedan od kardinala upozorio ga je jednom riječima: "Uzoriti, ne možete baš sve usluge naplaćivati", što sve govori – tumači ulogu kardinala Rodea naš crkveni izvor.

"Ilustrativno izvješće" praktično nastoji opravdati poteze kardinalske komisije.

Odali priznanje biskupu

A kako su razmišljala trojica kardinala najbolje govori zaključak u kojemu se kaže da je "komisija uzela u razmatranje bitnu praktičnu poteškoću koju donosi prijedlog da se cjelokupna imovina, u njezinom trenutačnom stanju, izračuna u novcu (90.000.000,00 €) i da se biskupija obaveže isplatiti Praglii iznos od 45.000.000,00 €. Ta bi poteškoća postojala i kad bi procjena imovine bila i značajno manja. Zato ovo rješenje nameće potrebu da se postigne dogovor – što nije jednostavno – o načinima plaćanja iznosa koji duguje biskupija, posebice o neizbježnom godišnjem obročnom plaćanju iznosa i o visini pripadajućih kamata. Neriješeni spor kasnije bi se mogao vremenski produžiti, s mogućnošću nastanka novih sporova zbog nepravodobnog ispunjavanja uvjeta iz početnog sporazuma, a možda i zbog nehotičnih razloga".

"Razmotrivši ove poteškoće, komisija je smatrala da bi bilo mnogo bolje imovinu podijeliti odjednom, kako bi se spriječilo povlačenje daljnjih imovinskih odnosa između strana.

Ova bi se svrha mogla postići ako bi se sada pristupilo podjeli globalne imovine in natura, vodeći svakako računa i o dobrima kojima je raspolagala biskupija te primjenjujući isti kriterij na dobra koja je Praglii dodijelio grof Grisoni, a koja bi u budućnosti mogla biti vraćena posredstvom biskupije", stoji u "Ilustrativnom izvješću" koje do detalja propisuje kako će se benediktincima transferirati novac na njihovu tvrtku registriranu u Hrvatskoj, ne prihvaćajući nijedan argument hrvatske strane da je takva podjela nepravedna i da će Porečko-pulsku biskupiju dovesti do bankrota.

Biskup Milovan pristao je na načelnu podjelu pola-pola, ali pod realnim uvjetima. Zanimljivo je da je kardinalska komisija porečkom biskupu odala priznanje za dobro obavljen posao u povratu crkvene imovine u Dajli. Ona je sada, podsjetimo, ponovno u vlasništvu Hrvatske, nakon odluke Ministarstva pravosuđa od 10. kolovoza. A Vatikan pritišće biskupa Milovana da se do 15. rujna žali na tu odluku.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Komentara 2

MM
marija malika
22:06 05.09.2011.

Traže benediktinci kamatnu odštetu od 60 g što nisu bili u posjedu imanja? Pa neka tuže Tita i partizane, a nama neka plate što smo se oslobodili tita i juge. Koji bezobrazluk...Tko oslobodi teren njegova djevojka! Ako žele Dajlu neka nam je plate!

MM
marija malika
22:08 05.09.2011.

Kako kaže Isus preko Conchiglie Crkvi (Vatikanu) će prisjesti trgovanje i kamatarenje!

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije