HRVATI U BUGOJNU

Da smo znali kakva će BiH biti, na referendum ne bismo izašli

bugojno
VL FOTO
31.03.2011.
u 12:13

Hrvate je očito sram što su glasovali za neovisnu BiH. Danas su im bliže ideje koje dolaze iz Laktaša

Redovitu 14. sjednicu Općinskog vijeća Bugojna, na kojoj su se vijećnici Hrvatske koalicije pokušali izboriti za izmjenu Statuta i profesionalizirati status predsjednika ovog tijela, pretvorila se u burnu raspravu o Danu neovisnosti.

Nije bilo zabave

Nakon što hrvatski vijećnici nisu dobili dvotrećinsku većinu za predloženu izmjenu Statuta, ponajviše zahvaljujući SDP-u čijih je svih šest vijećnika bilo protiv, vijećnik Ilhan Bušatlić postavio je pitanje zašto načelnik Hasan Ajkunić i predsjednik OV-a Anto Visković nisu u povodu Dana neovisnosti organizirali prijam.

“Zapravo me ni najmanje ne čudi što to nije učinio predsjednik jer Hrvate je očito sram što su glasovali za neovisnu BiH. Danas su im bliže ideje koje dolaze iz Laktaša”, izjavio je Bušatlić, na što su replicirala dvojica vijećnika Hrvatske koalicije Stjepan Vukadin i Miroslav Zelić te predsjednik OV-a Anto Visković. Vukadin je netočnim naveo optužbe da se Hrvati srame svojega izjašnjavanja na referendumu za neovisnu državu Bosnu i Hercegovinu 1992. godine te naglasio kako je BiH i domovina Hrvata!

“Hrvati su 1992. godine u većem postotku od Bošnjaka izašli na referendum za neovisnu i samostalnu BiH. Nažalost, država za koju smo mi, Hrvati tada glasovali, danas ne postoji. Mi smo tada glasovali za državu triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda koje nema, a da je hrvatski narod znao kakva će BiH biti, vjerojatno ne bi ni izašao na referendum”, izjavio je Miroslav Zelić, vijećnik Hrvatske koalicije u Bugojnu koji je na ovoj sjednici bio i u svojstvu predsjednika Kluba hrvatskih vijećnika.

Dodjela stipendija

Na provokaciju Ilhana Bušatlića reagirao je i prozvani Visković koji je također naglasio kako Hrvati u današnjoj BiH nemaju nikakvih prava, pa ni pravo birati svoje predstavnike u vlasti. Vijećnici Hrvatske koalicije kažu da je ova rasprava samo jedan od brojnih primjera koji pokazuju kako je teško bilo što postići na ovoj razini vlasti.

“Sa samo pet ruku teško se izboriti za bilo što, a narod od vas očekuje puno. Mi naravno nećemo odustati, pokušat ćemo izvući maksimum, ali je to zaista teško”, kaže Zelić, jedan od pet hrvatskih vijećnika u bugojanskom OV-u. Kao najnoviji primjer kršenja prava hrvatskoga naroda u Bugojnu, vijećnici Hrvatske koalicije navode činjenicu da su od 200 dodijeljenih stipendija u tom gradu, studenti Hrvati dobili samo 17.

Ključne riječi

Komentara 4

TU
Tuce
14:50 31.03.2011.

Eh da je pamet do kadije ko od kadije,morali ste izac na referendum jer vam je naredjeno iz Zagreba a Tudjman do zadnjeg trena je bio protiv,svejedno dali bili ili ne izasli sad je tako kako je a vi se mozete naglavu nasadit ostaje tako nisu Srbi izasli i opet moraju da zive u Bosni.Neznam samo sta trazite hocete vlast i tamo gdje ste i vecina i manjina e malo morgen.

KR
KraljDavid
20:23 31.03.2011.

Treba biti Hrvat u Bugojnu! Sigurno nije lako boriti se za položaj ono malo Hrvata koji su ostali u tom gradu. Nakon mučenja po raznim stadionima i podrumima, ubojstva vodećih intelektualaca, terorističkih napada od strane vehabija i svakodnevnog šikaniranja, onima koji su ostali živjeti u Bugojnu treba odati priznanje. Malo se u BIH javnosti govori o položaju Hrvata u tom gradu, posebno na FTV. No, važno je da se svako malo emitiraju \"potresni\" prilozi o položaju Bošnjaka u Stocu.

KI
kitikat
20:56 31.03.2011.

Die Stadt stand seit Mai 1992 bis Juli 1993 unter kroatischem Beschuss. Im Juli 1993 fielen Soldaten und Einheiten des HVO in Bugojno ein und verübten an der muslimischen Bevölkerung des Stadtteils Vrbanja ein Massaker.[2] An dieses Verbrechen erinnert jedes Jahr am 17. Juli ein Gedenkgottesdienst im selbigen Stadtteil. Nach der Befreiungsoffensive nahmen bosnisch-herzegowinische Regierungstruppen mehrere kroatische Soldaten und bewaffnete Zivilisten fest. Man brachte die gefangenen Kroaten in neun Gefangenenlager, die meisten wurden im Sportstadion der Stadt grausam gefoltert und getötet. Außerdem wurde ein Großteil der hinterbliebenen kroatischen Zivilbevölkerung von Anhängern der ABiH getötet. [3][4] tako veli njemacka wikipedija,

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?