Dok srpski politički, vojni, policijski dužnosnici najavljuju kako će zbog smjena i sankcija koje im je proteklih 15-ak godina izricao, a potom ukidao OHR, protiv države BiH podići tužbu, popis sankcioniranih hrvatskih dužnosnika kojima je zabranjen rad i djelovanje u izvršnim i zakonodavnim tijelima vlasti još je velik, ali oni i danas o svemu šute. Za razliku od srpskih, niti jedna hrvatska stranaka još nije od OHR -a zatražila da se amnestiraju od sankcija, koje su zbog neposlušnosti izricali bivši visoki predstavnici, od Carlosa Westendorpa, preko Wolfganga Petritscha, do Paddyja Ashdowna...

Ništa od pomilovanja

Iako su sankcije OHR-a, gledano s pravne, ali u obične ljudske strane, vrlo upitne, još nitko od njih nije sudskim putem tražio njihovo ukidanje. Bilo je najava, ali od konkretizacije tužbe još nema ništa, jer bivši visoki predstavnici i danas uživaju pravni imunitet pred međunarodnim sudovima. I danas bivši politički čelnici poput Ante Jelavića, Marka Tokića, Ive Andrića-Lužanskog, Zdravka Batinića, prema OHR-ovu tumačenju, ne smiju se baviti javnim političkim djelovanjem jer su pokušajem stvaranja Hrvatske samouprave, iz 2001. godine ugrozili sigurnost, Ustav i integritet države u kojoj neki od njih još uvijek žive i rade.

Smijenjeni suci, policajci

Pod OHR-ovim sankcijama od 1998. godine nalazi se gradonačelnik općine Stolac Pero Raguž, kojeg su optužili zbog loše provedbe mirovnog plana i povrataka izbjeglica u općinu.

Na popisu sankcioniranih hrvatskih visokih dužnosnika nalazi se i Dragan Čović, koji prema tumačenju OHR-a ne može obnašati nikakvu dužnost u izvršnoj vlasti, ali može u zakonodavnoj, što je rezultiralo da on ovih dana postane predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH iz reda hrvatskog naroda. Na OHR-ovu popisu sankcioniranih nalaze se ne samo političari nego i bivši policijski čelnici, suci, tužitelji... Idućih mjeseci i oni bi mogli dobiti pomilovanje Ureda visokoga predstavnika.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura