Iako je federalna Vlada još u siječnju prošle godine donijela Odluku o usvajanju strategije i akcionog plana razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području FBiH koji je pripremila Direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta pri Federalnom ministarstvu prometa i veza, planiranom strategijom nisu zadovoljni pojedinci koji spočitavaju kako se ovom strategijom jača isključivo središnji dio FBiH.

Kategorije gradova

Inače, strategija se temelji na potrebi unutarnjeg povezivanja FBiH i BiH u cjelini, povezivanja sa susjednim zemljama, dimenzioniranja gustoće mreže autocesta i brzih cesta. Tu je i makroekonomski okvir za ulaganje u mrežu autocesta i brzih cesta, kao i utjecaj ove izgradnje na razvoj pojedinih regija. Strategija definira način upravljanja mrežom autocesta i brzih cesta, jedinstvenost i cjelovitost pristupa cestovnoj mreži i njenu usklađenost s okolišem. Parlament Federacije BiH trebao bi na sljedećoj sjednici usvojiti strategiju i akcijski plan razvoja mreže brzih cesta i autocesta, kojim je u sljedećih 25 godina predviđena gradnja skoro 800 kilometara ovih cesta u većem bh. entitetu. Strategijom su definirane dvije kategorije gradova i cesta. Prva kategorija su gradovi od primarnog značaja za FBiH, u kojima je broj stanovnika veći od 100.000. To su Sarajevo, Tuzla, Zenica i Mostar, i oni će biti povezani autocestama. Druga kategorija su gradovi s manje od 100.000 stanovnika, koji također predstavljaju društveno-ekonomske centre, kao što su Bihać, Travnik, Livno, Goražde i slično, koji će biti povezani brzim cestama kako bi se omogućio ravnomjeran razvoj FBiH Pored koridora Vc, u strategiji je definirana i autocesta koja bi ovaj koridor spajala s Tuzlom, a potom preko Brčkog produžavala do Orašja te se spajala s koridorom 10. Isto tako, definirana je jadransko-jonska autocesta od Počitelja prema Stocu i Neumu, koja obilazi Hutovo blato i nastavlja obodom Popova polja u pravcu Trebinja, s vezom na Dubrovnik i Crnu Goru. 


Prioriteti nedefinirani

Što se tiče brzih cesta, predviđeno je povezivanje Lašve i Donjeg Vakufa s obzirom na to da se radi o jednom od najprometnijih pravaca u FBiH. Ta bi se cesta nastavljala preko Bugojna i Livna prema Splitu. Zamišljeno je i povezivanje Bihaća preko Mrkonjić-Grada, Jajca i Travnika s koridorom Vc. Ta bi se cesta ponovno odvajala od koridora kod Sarajeva u pravcu Goražda i tromeđe BiH sa Srbijom i Crnom Gorom. U strategiji je iscrtana i brza cesta od Mostara preko Širokog Brijega i Gruda prema Splitu. Jedina razlika između brze ceste i autoceste je što brza cesta nema zaustavnu traku. Ceste prolaze područjem svih županija, što bi trebalo osigurati ravnomjeran razvoj FBiH. No, kako FBiH još uvije nije definirala prioritete u izgradnji, očekuje se kako će i parlamentarna rasprava biti burna.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’