Udruga voćara Republike Srpske smatra kako postoji dovoljno prostora za širenje zasada pod šljivom. Trenutačno se ne podiže mnogo novih zasada, ali taj bi se trend mogao promijeniti u idućem razdoblju. Šljiva, kao voćna vrsta, ima značajnu potražnju kupaca, kako u BiH tako i u inozemstvu. Tradicionalno, ova voćna vrsta, koja se uzgaja na približno 1000 hektara, pod intenzivnom proizvodnjom, koristi se kao ulazna sirovina za proizvodnju alkohola.
Otkup veći u RS-u
- Ona se sve više koristi kao konzumno voće i na našem tržištu može se naći od početka srpnja pa sve do siječnja - ističu iz Udruge voćara RS-a, čiji je stručni tim napravio analizu stanja tržišta šljiva u BiH za razdoblje 2020. - 2025. Iako su veće površine pod zasadima šljiva prisutne u općinama Gradačac i Gračanica, prema njihovim riječima, svojom kvalitetom dominira šljiva iz područja Potkozarja i Majevice, prenosi Agroklub. - Ozbiljni kupci iz Federacije uglavnom dolaze u ove dvije šljivarske regije i tu uzimaju plodove prve klase. Federacija ima manje intenzivnih zasada šljive. Uglavnom se uzgaja slobodno, bez primjene suvremene agrotehnike. Šljiva s ovih prostora prodaje se od 0,10 do 0,20 KM skuplje nego ona iz FBiH, prvenstveno zbog kvalitete - navode iz stručnog tima, dodavši i kako se šljiva s prostora Federacije, "koja nije prošla kontrolu kvalitete prilikom prijma u supermarketima, distribuira u RS i tako obara cijenu". Manjak konzumne šljive kompenzira se uvozom, najviše iz Moldavije, koja se u prodavaonicama može naći od studenoga. Ona uvezena iz Srbije obično nije konkurencija domaćoj i uvozi se po potrebi, u slučaju mraza ili stanley, koja zbog dobre rodnosti pokriva značajne površine. Velike površine su i pod čačanskom rodnom. Nenadmašna sorta, koja nema premca po svojoj kvaliteti, je požegača, ali je limitirana širenjem virusa šarke šljive. Ipak, posljednjih godina na tržištu se pojavila požegača na podlozi očišćenoj od virusa i počela se više saditi, osobito u brdsko-planinskim područjima. Požegača, koja se od sadnje prihranjuje, prska bakrom i krečom, ima mnogo veće izglede za donijeti urod unatoč virusu šarke. Iz stručnog tima Udruge voćara napominju da u RS-u i cijeloj BiH nedostaje registriranih mini sušara, po čemu su bivša Kraljevina Jugoslavija i područje Potkozarja bili poznati u svijetu. Prerada u džemove i marmelade sporadična je pojava, ali je zato kvalitetna distribucija žestokih alkoholnih pića omogućila otvaranje mini destilerija u kojima se proizvodi šljivovica.
Mogućnosti za izvoz
Ako se nastave klimatske promjene i zadrže trendovi rasta temperatura, uzgoj šljiva mogao bi postati profitabilna opcija za sadašnje i buduće voćare jer šljiva, ako izbjegne mrazeve, ima otkupnu cijenu koja je često viša od, npr., otkupne cijene krušaka. Plodovi su traženi ne samo za konzumaciju već i za pekmeze, marmelade, džemove, kao i rakiju, po odličnim cijenama. Poznato je i da, kada, primjerice, u Njemačkoj nema dovoljno šljiva, sav urod s Majevice i iz ostatka BiH može završiti na tom tržištu. Pojavila se i nova sorta nada, koja kasnije cvjeta i mogla bi izbjeći mrazeve, a dobra je za konzumaciju i preradu. Pomoć u RS-u pruža i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske financiranjem nabave sadnica. Od 2026., najvjerojatnije, minimalna površina za poticaj iznosit će 0,5 hektara šljiva, prenosi Agroklub.