Godina pred nama donijet će nove velike priče kada govorimo o realizaciji najvažnijeg strateškog infrastrukturnog projekta u ovom dijelu Europe - koridora Vc, a koji se svojim značajnijim dijelom gradi na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine.
I dok je u 2025. godini fokus bio na završnim fazama gradnje nekoliko dionica na sjevernom kraku koridora, na potezu od Zenice do Doboja, 2026. godina trebala bi donijeti novi zamah na južnom dijelu autoceste; pritom se konkretno misli na dionicu tunel Kvanj - Buna na kojoj se već radi od jeseni 2025. godine, no, kao ni brojne druge stvari u ovoj zemlji, ni projekt koji donosi dobrobit gospodarstvu i svim građanima, pa i državi u cjelini, nije lišen političkih peripetija koje su rezultirale blokadama izgradnje dviju strateški značajnih dionica za grad Mostar, ali i regiju Hercegovinu u cjelini.
Pitanje blokade
Naime, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine stavilo je svojevrsni veto na realizaciju projekta gradnje dionice Mostar jug - tunel Kvanj, koja je trebala ići preško Bišća, kao i dionicu Mostar sjever - Mostar jug, čija je osnovna funkcija stvaranje prometnog bypassa iznad Mostara. Obje ove dionice od iznimnog su značaja za Mostar, koji je u značajnoj mjeri opterećen u prometnom smislu, velikim dijelom zbog činjenice da magistralna prometnica M-17 jednostavno više ne može obavljati svoju funkciju u osiguranju protočnosti i sigurnosti prometa.
Predsjedništvo BiH blokiralo je daljnje korake u realizaciji ovih projekata jer problematizira postojanje vojne imovine u Ortiješu (južni dio Mostara), kao i vojarne u Livču (sjeverni dio Mostara), no Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine već je ranije donijelo odluke kojima uvažava stavove Autocesta Federacije vezane uz neperspektivnost ovih lokacija, a u kontekstu vojarne u Livču, riječ o tome da bi se dio lokacije koji se odnosi na strelište proglasio neperspektivnom, dok bi se rješenje pronašlo u gradnji strelišta zatvorenog tipa. Dakle, sa stajališta vojne struke nema nikakvih zapreka da se projekt gradnje autoceste kroz Mostar od njegova juga do sjevera nastavi punim intenzitetom.
No, postojanje blokade na državnoj razini, odnosno u Predsjedništvu BiH, alarmiralo je značajan dio javnosti i političkih subjekata koji traže uključivanje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Zamjenik ministra obrane Slaven Galić naglasio je kako je izgradnja koridora Vc važan projekt i javno dobro za državu i entitete te Ministarstvo obrane, svjesno navedenog, a postupajući po zahtjevu JP Autoceste FBiH, provodi sve aktivnosti u okviru nadležnosti u cilju rješavanja pitanja povezanih s vojnom imovinom kako bi se omogućila neometana realizacija projekta. Razmatrano je tako i pitanje dijela vojne lokacije Ortiješ, a nakon stručne analize Ministarstvo obrane uputilo je Predsjedništvu BiH prijedlog da se navedeni dio proglasi neperspektivnim i ustupi za potrebe gradnje autoceste. Unatoč tome Predsjedništvo BiH odbilo je dati suglasnost više puta, ne uvažavajući stručno mišljenje institucija kao i objektivne potrebe projekta. Takva odluka predstavlja, upozorio je Galić, političku opstrukciju projekta koji je zakonom jasno definiran kao državni projekt.
Ističe i kako gradnja dionice kod Ortiješa nije samo infrastrukturno pitanje već i obveza koja se uklapa u međunarodni okvir preuzet Daytonskim mirovinom sporazumom, uz naglasak kako Aneks 10 jasno definira načelo civilne implementacije mira, obvezujući sve instrukcije da djeluju na način koji omogućuje obnovu, razvoj i normalno funkcioniranje države. - Projekti od strateškog značaja, poput koridora Vc, izravno proistječu iz istih obveza jer doprinose stabilizaciji, gospodarskom razvoju, povezivanju zemlje i jačanju funkcionalnosti društva. Upravo u ovakvim situacijama postoji jasna uloga visokog predstavnika, kako je određeno Aneksom 10 - poručio je Galić, dodavši kako to znači osiguranje funkcioniranja civilne implementacije, rješavanje zastoja koji proistječu iz institucionalnih opstrukcija, kao i tumačenje obveza koje proistječu iz mirovnog sporazuma. Upravo blokada koridora Vc u Ortiješu, dodaje, stvara pravnu i političku situaciju u kojoj je u pitanje dovedena dosljednost provedbe civilnih aspekata Daytona, uključujući razvoj i normalno funkcioniranje države. Stoga je o ovoj situaciji obavijestio Ured visokog predstavnika (OHR) kao instituciju ovlaštenu da intervenira.
Idejni projekt
I dok su mostarske dionice i dalje opterećene političkom blokadom, uskoro bismo trebali dočekati dobre vijesti u kontekstu izbora izvođača za gradnju tunela Prenj, a nedavno je upućen i javni poziv za uvid u idejni projekt dionice izlaz iz tunela Prenj - Mostar sjever.
Na sjevernom kraku autoceste u 2026. godini očekuje nas otvaranje čak triju novih dionica. U prvom tromjesečju 2026. godine planira se puštanje u promet dionice Putnikovo Brdo -Medakovo, u drugom tromjesečju 2026. godine tehnički najzahtjevnije dionice Vranduk - Ponirak - Nemila, dok je za treće tromjesečje 2026. u planu puštanje dionice Medakovo -Ozimica. •