Proizvodnja pšenice i ječma na zadovoljavajućoj je razini diljem BiH kad je u pitanju 2025. godina, a urod je kvalitetan prema riječima s terena. S posljednjim podacima u javnost je izišao ministar poljoprivrede u Unsko-sanskoj županiji Edvin Alijanović, koji je istaknuo kako su u toj županiji također zadovoljni prinosima žitarica.
Cijena otkupa niska
- Unatoč vremenskim neprilikama, prinosi žitarica su dobri, a proizvođači s terena izražavaju realno zadovoljstvo postignutim rezultatima - kazao je navodeći da je podbacio kukuruz. Otkup je počeo, a spominje se da će ratari dobiti oko 32 feninga po kilogramu te ističu da je to daleko ispod troškova proizvodnje. - Na osnovi našeg repromaterijala i truda, pšenica ne bi trebala biti ispod 45 - 50 feninga u otkupu. Kad uzmemo cijenu brašna i kruha - jedna kifla je 45 feninga, a kilogram pšenice 30 feninga. To nije razmjerno. Ne mogu shvatiti da kilogram pšenice, iz koje se dobije 80 posto brašna, vrijedi kao jedna mala kifla - ističe za FTV proizvođač Mustafa Gradaščević. Mnogi ističu da bi bilo dobro da država robne rezerve napuni domaćom pšenicom. U tišini prolazi da to rade razvijene zemlje koje su svjesne svih mogućnosti koje su u ovih pet godina destabilizirale svijet, od bolesti do rata. BiH, nažalost, ne vodi računa o budućnosti i o problemu priča onda kad se dogodi. Tako smo, kad je počela pandemija, bili zabrinuti što će se dogoditi jer robnih rezervi nismo imali, a granice su bile zatvorene. Na ruku nam više ne ide ni činjenica što smo od jedne zemlje, koja je imala čvrste temelje za vrhunsku poljoprivrednu proizvodnju i koja je u bivšoj državi radila ozbiljan posao, postali država u kojoj se govori kako se "ne isplati proizvoditi, lakše je kupiti". Danas, kad su cijene hrane rekordne, mnogi su zabrinuti. Žale se na sve i svašta, međutim, i dalje rijetki žele krenuti u proizvodnju hrane. No, to će se morati mijenjati. Kad su žitarice u pitanju, i Europska komisija objavila je podatke koji govore da izvoz žitarica značajno pada. Izvoz pšenice smanjen je za čak 11 milijuna tona, odnosno oko 34 posto u odnosu na prošlu sezonu, dok je izvoz ječma manji za 20 posto, objavio je Agrarheute. - Glavni razlozi pada leže u lošoj prošlogodišnjoj žetvi, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, te slabijoj konkurentnosti europskih izvoznika. Dodatni pritisak stvara i povoljna te obilna ponuda s Crnog mora, kao i jačanje eura, koje otežava izvoz europske robe. Iako EU tradicionalno spada među najveće izvoznike žitarica – ponajviše zahvaljujući Francuskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj i baltičkim zemljama – izvoz pšenice u treće zemlje u tekućoj gospodarskoj godini iznosio je 21,6 milijuna tona, što je značajno manje u odnosu na 32,6 milijuna tona iz prethodne godine - navodi se u izvješću. Isto tako, pada i uvoz pšenice, pa su mnogi stava da su rezerve u Europi na visokoj razini i da bi EU mogao imati za sebe. Zemlje EU-a uvezle su 9,76 milijuna tona pšenice, što je 19 posto manje nego 2023., kada je uvoz iznosio čak 12 milijuna tona. Najveći udio u uvozu otpada na Ukrajinu (60%), a slijede Kanada (16%), Moldavija (8%), Srbija (7%) i SAD (6%). Najveći europski uvoznici bili su Španjolska (3,7 milijuna tona) i Italija (1,6 milijuna tona). Unatoč ratu, vidljivo je, Ukrajina i dalje opskrbljuje Europu i to je još jedan od razloga zašto je moramo braniti. - Najveći europski izvoznik pšenice u protekloj sezoni bila je Rumunjska s 5,6 milijuna tona, zatim Njemačka (2,79 milijuna t), Litva (2,6 milijuna t), Latvija (2,26 milijuna t) i Bugarska (2,16 milijuna t). Francuska, koja je inače vodeći europski izvoznik, pala je na šesto mjesto s tek 2,05 milijuna tona, djelomično zbog loše žetve, ali i zbog gubitka kineskog tržišta u korist Australije.
Kupci iz Europe
Među glavnim kupcima europske pšenice našle su se Nigerija (2,8 milijuna t), Maroko (2,7 milijuna t), Alžir, Ujedinjeno Kraljevstvo i Egipat. Trend pada izvoza vidljiv je i kod ječma. EU je u 2024./2025. izvezao 4,7 milijuna tona ječma, što je za 20 posto manje u odnosu na 5,88 milijuna tona iz prethodne sezone. Istodobno je uvoz ječma pao za 37 posto, na 1,16 milijuna tona - navodi se u izvješću. BiH pak mora otvoriti oči, povećati proizvodnju jer očito je da ovdje rastu kvalitetni pšenica i ječam te treba jačati svoje zalihe za vrijeme koje dolazi, a ono će, vidimo prema onome što nas posljednjih godina prati, biti teško i neizvjesno.