U ovom je tjednu nova prilika za usvajanje Reformske agende u Vijeću ministara BiH, što znači da još tinja nada da Bosna i Hercegovina neće ostati bez stotina milijuna maraka iz Plana rasta koji je Europska unija planirala za našu zemlju.
Zahtjevi i rokovi iz EU-a
To je dokument na kojem se intenzivno radilo u strukturama vlasti i rezultat je dugotrajnog procesa usuglašavanja sa svim relevantnim komentarima nadležnih institucija i vlada, koja su bila ukupno 772. Da je to ogroman materijal iz kojeg nije bilo lako izaći, potvrdila je i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto. Još krajem lipnja Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo nacrt Reformske agende za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji predstavlja odgovor BiH na zahtjeve Europske komisije. Ova agenda zamišljena je kao zajednička platforma entitetskih, državnih i županijskih vlasti uz ključni uvjet - da se sve razine vlasti obvežu na njezin sadržaj i dinamiku provedbe.
Od tada nije napravljen potreban iskorak kako bi se finalni dokument usvojio. Pokušaja je bilo, kako kaže i predsjedateljica Krišto ovih dana. - Naporno smo radili cijelo ljeto, kroz suradnju skupine i resornih ministarstava kako bismo došli do suglasnosti i napravili ogroman iskorak. Samo koordinacijom i predanim radom svih uključenih mogli smo pripremiti dokument za razmatranje - kazala je Krišto. Ipak, za politički dogovor to nije bilo dovoljno pa je u prvom krugu glasovanja Reformska agenda oborena i sada se čeka drugi krug glasovanja. Krišto je optimistična i uvjerena da će drugi krug glasovanja donijeti pozitivan ishod. Ako dođe do nove blokade usvajanja Reformske agende, a time i obaranja Plana rasta, sredstva iz ovog financijskog paketa bit će umanjena za 10 posto jer je krajnji rok za usuglašavanje ovog dokumenta kraj rujna. I to je konkretna posljedica na koju svi upozoravaju. Treba naglasiti da Reformska agenda znači mnogo za državu, otvara perspektive za građane, gospodarstvo i institucije.
Plan rasta je inicijativa Europske komisije vrijedna šest milijardi eura, osmišljena kako bi šest država zapadnog Balkana dobilo ubrzani pristup financijama, tržištima i standardima Europske unije još prije samog članstva. Za Bosnu i Hercegovinu u pitanju je do 1,5 milijardi eura izravne financijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite. Novac, naravno, neće doći automatski. Dobivanje sredstava iz Plana rasta uvjetovano je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna segmenta, a to su ekonomska konkurentnost i digitalizacija, funkcionalnost javne uprave i borba protiv korupcije, zelena tranzicija i energetska učinkovitost te vladavina prava i reforma pravosuđa. Prema proračunima, ako se nastave sadašnje stope rasta, zapadni Balkan će dosegnuti prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Europskoj uniji do 2076. godine. Potrebno je da se proces ubrza, a kako bi se taj cilj postigao, Plan rasta osmišljen je tako da stvori nove mogućnosti za gospodarski rast, kao i da ukloni postojeće prepreke za ekonomski razvoj. Ovo će donijeti izravnu korist u svakodnevnom životu građana i poslovanju poduzeća na mnogo različitih načina. Samo približavanje našeg gospodarstva jedinstvenom tržištu EU-a trebalo bi biti dovoljan motivacijski element za odgovorne vlasti u BiH. Tijekom proteklih desetljeća Europska unija uložila je mnogo napora kako bi što više integrirala gospodarstva njezinih država članica i uklonila prepreke u trgovini. Usklađivanje standarda, procedura i propisa pomaže poduzećima da rastu na jedinstvenom tržištu od blizu 500 milijuna ljudi, najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu s transparentnim pravilima i propisima. Teško je objasniti da to i drugi učinci korištenja sredstava iz Plana rasta nisu u interesu bilo koga u BiH.
Politički put i članstvo
Nažalost, usporedno s ovom Bosna i Hercegovina gubi i nadu u nastavak političkog puta prema članstvu u Europskoj uniji. Početak pregovora o pridruživanju čini se dalekim jer više gotovo nitko i ne spominje usvajanje nekoliko reformskih zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što su uvjeti koje je postavio Bruxelles. Zbog višemjesečne političke i institucionalne krize u Bosni i Hercegovini proces europskih integracija potpuno je potisnut u drugi plan. Institucije BiH usvojile su nekoliko važnih dokumenata, poput Akcijskog plana za komunikaciju o europskim integracijama i Strategije za kontrolu malog oružja, što je davalo nadu da se reformski proces ipak kreće. No, tempo je spor, a političke blokade i institucionalna nefunkcionalnost i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku.