Hrvatski premijer Andrej Plenković kaže da će sporazum koji su potpisale Hrvatska i Bosna i Hercegovina značajno olakšati kretanje ljudi i robe između dvije zemlje.
„Ovo je u biti ogroman korak naprijed. Zamolio sam ministre vanjskih poslova, unutarnjih poslova, financija i carinske službe da učine sve što je moguće kako bi što više graničnih prijelaza bilo na najvišoj razini i kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri olakšalo kretanje ljudi i robe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, rekao je Plenković u intervjuu za Federalnu televiziju.
Podsjetio je da dvije zemlje imaju trgovinsku razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura te naglasio da su jedna drugoj među najvažnijim gospodarskim partnerima.
„Do sada su praktički samo dva prijelaza bila najviše kategorije, a sada ćemo ih imati pet. To omogućuje sve fitosanitarne usluge, odnosno uvoz i izvoz biljaka i životinja, kao i normalan promet ljudi i robe. Na taj način ćemo dodatno dinamizirati gospodarsku razmjenu“, rekao je.
Osvrnuo se i na problem graničnog prijelaza kod Gradiške, navodeći da više nema nikakvih prepreka za njegovo potpuno funkcioniranje.
„Danas smo vrlo jasno dali do znanja da, što se tiče Hrvatske, nema pravnih problema i da će novi prijelaz normalno funkcionirati. Ako se nešto poduzme, onda to treba biti u korist naroda“, rekao je.
Izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda: „To nije ni slovo ni duh Daytone“
Najveći otvoreni politički problem između dvije zemlje, prema Plenkovićevim riječima, ostaje pitanje izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
„Hrvatska ima obvezu brinuti se o položaju Hrvata izvan Hrvatske, a posebno o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini. Danas, više od trideset godina nakon Daytona, nezadovoljni smo jednom anomalijom, a to je izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda“, rekao je.
Podsjetio je da je do 2006. svaki narod birao svog predstavnika.
„Od 2006. nadalje imamo situaciju u kojoj je SDP iskoristio priliku da nominira Hrvata, gospodina Komšića, koji je, zahvaljujući glasovima puno šireg biračkog tijela od Hrvata, četiri puta dobio povjerenje. Zbog toga Hrvati nemaju dojam da su legitimno zastupljeni u najvišem tijelu države“, ocijenio je.
Po njegovim riječima, problem je odavno prepoznat, ali nije bilo dovoljno političke volje da se riješi.
„Glavni akteri, posebno neke od bošnjačkih političkih stranaka, nisu izrazili spremnost za postizanje dogovora koji bi Hrvatima osigurao izborni model koji bi jamčio izbor legitimnog predstavnika. Mislim da bi opcije koje su bile na stolu prije četiri godine mogle vrlo lako riješiti ovo“, rekao je.
Dodao je da bi izmjene Izbornog zakona doprinijele većem povjerenju među narodima.
„Ono što se danas događa nije zapisano u Daytonu niti je u duhu Daytona. A taj duh Daytona može se pretvoriti u današnje važeće slovo ako promijenimo izborni zakon. To je najjednostavnije rješenje.“
Treći entitet: „Ne vidim kako bi se to danas moglo dogoditi“
Na pitanje o sve češćim nagađanjima o mogućnosti formiranja trećeg entiteta, Plenković je naglasio da za bilo kakve ozbiljne ustavne promjene mora postojati unutarnji politički konsenzus u Bosni i Hercegovini.
„Da bi se išta promijenilo u smislu ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine, potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u Bosni i Hercegovini. Iskreno ne vidim kako bi se to moglo dogoditi iznutra. U ovom trenutku ne vidim tu političku snagu“, rekao je.
Međutim, dodao je da postoje dva moguća puta.
„Jedan je stvoriti konsenzus i reći: možda ovo nije najbolji način, učinimo ustavnu arhitekturu pravednijom, funkcionalnijom i boljom. Ali pitanje je hoće li itko danas pristati promijeniti ono što je dogovoreno prije 31 godinu u Daytonu.“
Kao realniju opciju vidi rješavanje problema kroz Izborni zakon i ograničene ustavne amandmane.
„Druga opcija je pronaći načine za postizanje modela u kojem će svi biti zastupljeni, kao što je bila izvorna ideja, kroz Izborni zakon i male amandmane na Ustav.“
U jednom od najupečatljivijih dijelova intervjua, Plenković je pokušao objasniti stav Hrvatske kroz hipotetski primjer.
„Zamislimo da ovdje Hrvati nisu treći konstitutivni narod nego Nijemci, Francuzi, Talijani ili Mađari i da imaju ovu situaciju. Pa, svi bi se angažirali da to promijene. Ili zamislite suprotnu situaciju, da se ono što se događa Hrvatima dogodi i Bošnjacima, pa da većinski Hrvati izaberu člana Predsjedništva. Mi bismo bili protiv toga“, rekao je.
Po njegovom mišljenju, rješavanje tog pitanja smanjilo bi političke napetosti.
„Povjerenje se može izgraditi sasvim jednostavno pristankom na novu izbornu arhitekturu. Tada bi se mnoge napetosti stavile na svoje mjesto.“
rano bi se povjerenje povećalo, a zemlja bi se brže kretala prema Europskoj uniji. Hrvatska je na najdobronamjerniji način uzela Bosnu i Hercegovinu za ruku i vodi je prema Bruxellesu.”
Hrvatska kao zagovornik europskog puta BiH
Plenković je više puta naglasio da Hrvatska ostaje jedan od najaktivnijih zagovornika europskog puta Bosne i Hercegovine.
„Vjerujte mi, nema nikoga tko se više zalaže za Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske u svim forumima Europske unije. Bosna i Hercegovina nikada nije imala, niti će imati, takvog zagovornika, jer to radimo iskreno i sa željom da poboljšamo ekonomski i socijalni standard ljudi i integriramo Bosnu i Hercegovinu u Europsku uniju“, rekao je.
Prisjetio se i diplomatskih aktivnosti koje su prethodile otvaranju pristupnih pregovora.
„Kada je Nizozemska blokirala odluku o otvaranju pregovora, razgovarao sam s Markom Rutteom i Ursulom von der Leyen i zajedno smo došli u Sarajevo. Nakon toga, Nizozemska je promijenila stav i donesena je odluka o otvaranju pregovora. To nije bio jednostavan politički napor.“
Kandidati iz redova hrvatskog naroda za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine: "Moglo bi doći do rasipanja glasova"
Komentirajući najavljene kandidature hrvatskih stranaka za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Plenković je upozorio da bi veći broj kandidata mogao dovesti do rasipanja glasova.
Podsjetio je da je na prethodnim izborima Borjana Krišto bila jedina kandidatkinja hrvatskog političkog bloka, ali ni tada nije izabrana.
"Na prošlim izborima Borjana Krišto bila jedina kandidatkinja. Hrvati su tada odustali od pluralizma i svi su je podržali. Dobila je 183.000 glasova i to nije bilo dovoljno. Sada treba vidjeti koliko će se glasova statistički rasipati, a koliko će glasova biti dovoljno. To je nešto na čemu treba raditi u ovoj izbornoj kampanji", rekao je.
Na kraju je izrazio podršku kandidatkinji HDZ-a BiH.
"Moj je dojam da gospođa Filipović, koja predstavlja novu generaciju HDZ-ovih političara, ima najveće šanse." Nadam se da će dobiti podršku i da će u budućnosti biti jedna od tri člana Predsjedništva BiH“, rekao je Plenković.
Nova visoka predstavnica i budućnost BiH
Govoreći o budućem visokom predstavniku, Plenković smatra da bi njegova uloga trebala biti manje intervencionistička.
„Tko god bude izabran, mora biti konstruktivan. Ne bismo trebali previše koristiti bonske ovlasti, to je ono što više nitko ne želi. Nakon 31 godine, zemlja treba stati na vlastite noge“, rekao je, donosi Federalna.
Međutim, naglasio je da je za to potrebna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
„Da bi Bosna i Hercegovina stala na vlastite noge, svi moraju biti ravnopravni u njoj. Ne možemo stajati na vlastitim nogama, dok neki imaju malo više nogu, a neki preslabe noge. To nije pošteno“, zaključio je.