Građani Bosne i Hercegovine u rujnu su u trgovinama kupili 17,9 posto više robe nego godinu ranije, prema podacima državne Agencije za statistiku. Plaće rastu puno sporije, a ekonomist Admir Čavalić objašnjava da se razlika pokriva mirovinama, dijasporom i kreditima.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ukupna maloprodaja u rujnu bila je 18,8 posto veća u tekućim cijenama nego u rujnu prošle godine. Realni rast, odnosno rast nakon isključivanja povećanja cijene robe, iznosi 17,9 posto. Potrošačke košarice su stoga punije ne samo zato što je roba skuplja, već zato što se više kupuje.
Najviše se kupuje neprehrambena roba. Promet neprehrambenih proizvoda realno je veći za 22,1 posto, a hrane, pića i duhana za 9,7 posto. U usporedbi s kolovozom, ukupna prodaja realno je porasla za 3,4 posto, piše Klix.ba.
U Europi kupovina gotovo stagnira
U Europskoj uniji, maloprodaja u kolovozu, posljednjem mjesecu za koji Eurostat ima podatke, bila je 1,2 posto veća nego godinu ranije, a u eurozoni 0,8 posto. Najveći rast imala je Švedska, sa 7,7 posto, dok je u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj prodaja bila niža nego prije godinu dana.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine obrađuje podatke prema istoj europskoj uredbi kao i Eurostat, pa su brojke usporedive. U Srbiji je prodaja u rujnu u stalnim cijenama bila 8,8 posto veća nego godinu ranije, prema podacima Statističkog ureda Republike Srbije.
Plaće ne prate košaricu
Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini u kolovozu iznosila je 1.701 KM i bila je 7,7 posto veća nego godinu ranije. U Federaciji Bosne i Hercegovine plaće su realno porasle za 2,5 posto, nakon što se uzme u obzir inflacija, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pa kako građani pune svoje košarice? Ekonomist i federalni parlamentarac Admir Čavalić za Klix je rekao da je došlo do neravnoteže između plaća i potrošnje, te je naveo nekoliko izvora novca.
„Istina je da u Bosni i Hercegovini imamo skroman porast prosječne plaće. Međutim, s druge strane, ove godine smo imali značajan porast mirovina, konkretno u Federaciji BiH. Razumijevajući potrošnju samih umirovljenika, vrlo je vjerojatno da su većinu tog rasta iskoristili za tekuću potrošnju, a ne za štednju. Mirovine se uglavnom automatski odmah prebacuju u opticaj“, rekao je Čavalić.
Dijaspora i krediti
Drugi izvor, podsjetio je, su „uobičajeni krivci“: dijaspora, kroz doznake, ali i kroz potrošnju tijekom boravka u Bosni i Hercegovini. Kao četvrti faktor naveo je potrošačke kredite.
„Ove godine smo također imali porast potrošačkih kredita, tako da se i to može djelomično objasniti, posebno potrošnja koja je nešto značajnija, luksuznija, od bijele tehnike do računala“, rekao je Čavalić.
Građani se sve više zadužuju kod mikrokreditnih organizacija. Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, građani RS-a imaju gotovo 823 milijuna KM kredita od ovih organizacija, a zaduženost je u pola godine porasla za osam posto. Prosječna efektivna kamatna stopa iznosi 42,71 posto, a za kratkoročne kredite iznosi 125,81 posto.
Udruge za zaštitu potrošača kažu da umirovljenici često uzimaju mikrokredite za gorivo, režije i lijekove.
Čavalić je dodao da je i potrošnja ove godine u eurozoni realno rasla, pa Bosna i Hercegovina ne odstupa od trenda, ali je rast u našoj zemlji znatno veći. Na pitanje koliko Bosna i Hercegovina ovisi o doznakama iz dijaspore, Čavalić je odgovorio da smo među deset zemalja svijeta koje najviše ovise o dijaspori.
"Bismo li ekonomski postojali? Mislim da da, ali ekonomski život bi vjerojatno bio daleko drugačiji nego što je sada. Od tržišta nekretnina do tržišta robe široke potrošnje, čak i tržišta rada, puno toga bi se drugačije gledalo da nemamo značajnu podršku dijaspore", kaže Čavalić. Najveći teret, smatra, pao bi na socijalni sustav.
„Postajemo relativno starija populacija i vrlo je teško objasniti kako se ta starost održava bez podrške dijaspore. Radije bih rekao da bi primarni ishod bio kolaps socijalnog sustava i socijalne zaštite, koja je neadekvatna i ne zadovoljava sve potrebe onih kojima je potrebna. Neću reći da bi domaće gospodarstvo umrlo, već njegova rekonfiguracija. Tržište nekretnina, na primjer, vjerojatno bi doživjelo značajan pad cijena“, ocijenio je Čavalić.
Dio računa je skuplje gorivo
Osim potražnje, Čavalić je podsjetio i na promjene na strani ponude: inflaciju i energetsku krizu.
„Kada se gleda gdje je došlo do značajnog povećanja potrošnje, navode se nafta i naftni derivati. Vjerojatno po cijeni, ne toliko po količini. Svaka lipa koju je dizel ili benzin poskupio utjecala je i na rast prometa“, kaže Čavalić.
Republički zavod za statistiku Republike Srpske objavio je da je promet motornih goriva u RS-u u rujnu porastao za 39,6 posto u tekućim cijenama, a za 7,7 posto u realnom iznosu.
Košare se pune u lancima, kiosci propadaju
Čavalić je naglasio da ga posebno zanima gdje se pune te košare. Prema njegovim riječima, promet u malim specijaliziranim trgovinama pada, dok raste u velikim trgovačkim lancima.
„Male trgovine mješovitom robom, kiosci i slično padaju, a značajan dio te potrošnje premjestio se u supermarkete i hipermarkete, velike trgovačke lance. To je možda još zanimljivija priča, kako se mijenjaju navike potrošača. Iskreno, i upečatljivo, to se vidi u gradovima, posebno u manjim, propast kioska i malih trgovina“, kaže Čavalić.
„Iluzija prosperiteta“
Na pitanje mogu li se košarice nastaviti ovako puniti i sljedeće godine, Čavalić je upozorio da potrošnja bez rasta produktivnosti dugoročno ništa ne znači.
„Da bismo imali zaista zdrav, organski rast, moramo imati rast produktivnosti. Vidimo da parametri ne pokazuju nikakav značajan rast produktivnosti u Bosni i Hercegovini. Ako s jedne strane imate izražen rast potrošnje bez rasta produktivnosti, jasno je da ste potrošačko društvo i jasno je da živite na kredit ili od subvencija dijaspore. To dugoročno nije održivo“, kaže Čavalić.
„Prenapuhana potrošnja, financirana kreditima ili podrškom dijaspore, bez rasta produktivnosti, stvara samo iluziju prosperiteta. Na kraju, sve se to uravnotežuje rastom BDP-a, što pokazuje da realno gospodarstvo ne raste značajno“, kaže Čavalić.
Umjesto „apokaliptičnih scenarija“, očekuje nizak, puzajući rast od dva do tri posto, među najnižima u regiji. U listopadu je Svjetska banka snizila prognozu rasta Bosne i Hercegovine za ovu godinu na 2,4 posto.
Ključni pokazatelj kojem bi društvo trebalo težiti, zaključio je Čavalić, nije rast potrošnje, već produktivnost, odnosno stvaranje nove vrijednosti unutar gospodarstva.