Umirovljenici će u prosincu dobiti godišnji dodatak na mirovinu, a njegov iznos neće biti jednak za sve korisnike. Vlada je za 2026. godinu utvrdila vrijednost od sedam eura za svaku punu godinu mirovinskog staža, no Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) upozorava i na posebno pravilo prema kojem će se dijelu korisnika dodatak obračunati na temelju 15 godina staža, neovisno o tome koliko su godina stvarno proveli u osiguranju.
Prema odluci Vlade od 21. listopada, ovogodišnji dodatak bit će za jedan euro po godini staža veći nego prošle godine, kada je vrijednost iznosila šest eura. Tako će umirovljenik s 20 punih godina priznatog staža dobiti 140 eura, onaj s 30 godina 210 eura, dok će korisniku s 40 godina pripasti 280 eura. Riječ je o posebnom godišnjem primanju koje se isplaćuje uz redovitu mirovinu, a ne o trajnom povećanju njezina mjesečnog iznosa, piše Lika Online.
Posebno je zanimljiva odredba koja se odnosi na korisnike kojima mirovina nije određena na temelju mirovinskog staža. Prema službenom objašnjenju HZMO-a, njima se godišnji dodatak obračunava na temelju 15 godina mirovinskog staža. Budući da je vrijednost za ovu godinu sedam eura, to znači da će takvi korisnici dobiti 105 eura.
Važno je pritom razlikovati korisnike kojima mirovina nije određena prema stažu od onih koji jednostavno imaju manje od 15 godina staža.
Posebno pravilo ne znači da će se svakom umirovljeniku s kraćim radnim vijekom automatski priznati 15 godina za isplatu dodatka. Presudno je na kojoj je osnovi određena njegova mirovina i što je navedeno u rješenju o priznavanju prava.
Za većinu korisnika godišnji dodatak izračunava se množenjem broja punih godina mirovinskog staža, na temelju kojeg je određena hrvatska mirovina, sa sedam eura. Pritom se ne uzimaju u obzir samo godine provedene u klasičnom radnom odnosu. HZMO pojašnjava da staž za određivanje mirovine može obuhvaćati staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban, pridodani i dodani staž, ovisno o osnovi na kojoj je mirovina priznata.
To je važno jer se broj godina koje korisnik smatra svojim radnim stažem ne mora uvijek podudarati s ukupnim stažem na temelju kojeg mu je određena mirovina. Upravo je taj podatak bitan za obračun godišnjeg dodatka, a ne samo broj godina stvarno provedenih na radnome mjestu.
Posebna pravila vrijede i za korisnike obiteljskih mirovina. Njima se dodatak određuje prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je bila određena mirovina preminulog korisnika, odnosno prema stažu na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika. To znači da se iznos ne računa jednostavno prema vlastitom radnom stažu osobe koja prima obiteljsku mirovinu.
Kod mirovina ostvarenih prema posebnim propisima također se primjenjuje broj punih godina mirovinskog staža prema kojem je određena mirovina, odnosno podatak iz rješenja o priznavanju prava. Zbog različitih pravila izračuna dva korisnika s jednakim mjesečnim iznosom mirovine ne moraju dobiti jednak godišnji dodatak. S druge strane, umirovljenici s različitim mjesečnim primanjima mogu ostvariti isti dodatak ako im je za obračun priznat jednak broj punih godina staža.
Dobra je vijest da umirovljenici za isplatu ne trebaju podnositi nikakav zahtjev. HZMO će godišnji dodatak isplatiti automatski tijekom prosinca, bez donošenja posebnog rješenja. Korisnicima kojima dodatak ne bude isplaćen u redovnom prosinačkom obračunu, primjerice zbog naknadnog ostvarivanja prava na mirovinu, isplatit će se u mjesecu nakon prve redovite isplate mirovine.
Godišnji dodatak ima i nekoliko važnih obilježja koja ga razlikuju od redovitih mirovinskih primanja. Ne podliježe oporezivanju, izuzet je od ovrhe i ne ulazi u prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Pravo na godišnji dodatak imaju korisnici mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima, neovisno o visini njihovih mirovinskih primanja. Iako je riječ o primanju koje se isplaćuje jednom godišnje, njegov iznos može biti značajan za umirovljenike s nižim primanjima, osobito u prosincu kada kućni troškovi tradicionalno rastu.
Inače, Hrvatska je tijekom 2025. godine mirovine slala u najmanje 52 države. Prema podacima HZMO-a, u inozemstvo je ukupno isplaćivana mirovina za 181.789 korisnika.
Daleko najveći broj njih živi u Bosni i Hercegovini (68.815) i Srbiji (62.224).