Jedna hrvatska obitelj u Njemačkoj kupila je staru kuhinju za 900 eura. Kad su je počeli rastavljati, iza jedne ladice ispalo je nešto što nitko nije očekivao – omotnica s 24.000 eura u gotovini. Žena koja je priču objavila na društvenim mrežama kaže da je novac očito godinama bio skriven na tom mjestu.
Prodavačica je starija gospođa koja se seli u dom, pa je sasvim moguće da je zaboravila gdje je stavila ušteđevinu.
I tu počinje muka. Suprug smatra da su kuhinju platili i da je sve što je u njoj sada njihovo. Ona, međutim, ne može spavati. Najviše ju muči misao da bi ta starija žena mogla misliti kako je izgubila životnu ušteđevinu. „Biste li vratili cijeli iznos, čak i ako vam je novac potreban?“ upitala je ljude u grupi "Život u Njemačkoj".
Odgovori su se podijelili. Jedni bez razmišljanja kažu da treba vratiti. „Poštenje je vrlina“, napisao je netko. Drugi su išli u smjeru „vrati omotnicu i gotovo“. Bilo je i onih koji su se našalili da im se takve stvari događaju svaki tjedan i da u ladicama redovito nalaze desetke tisuća eura. Jedan je samo napisao: „Svoje ne damo, tuđe nećemo.“
Međutim, važno je naglasiti da ovo nije samo pitanje savjesti. Njemački zakon je prilično jasan. Tko pronađe tuđu stvar i zadrži je, mora o tome odmah obavijestiti vlasnika. Ako ga ne zna ili mu ne zna adresu, mora prijaviti pronalazak nadležnom tijelu. Iznimka vrijedi samo za sitne stvari do 10 eura.
Pronalazač ima pravo i na nalazninu – pet posto do 500 eura, a tri posto za sve iznad toga. Za ovih 24.000 eura to bi bilo oko 730 eura. Ako se vlasnik ne javi u roku od šest mjeseci, pod određenim uvjetima možeš postati vlasnik.
U ovom slučaju, međutim, situacija je drugačija. Kupci prilično dobro znaju kome bi novac mogao pripadati. U takvim okolnostima zakon jasno nalaže da se pronalazak prijavi i novac vrati vlasniku. Drugim riječima, činjenica da je 24.000 eura pronađeno unutar kuhinje kupljene za 900 eura ne znači automatski da je novac postao vlasništvo kupaca.