Iznenađujuće rezultate nove opservacijske studije kojom je otkrivena okvirna povezanost između konzumacije veće količina mesa bilo koje vrste i manjeg rizika od razvoja demencije nedavno su iznijeli švedski znanstvenici.
Ovakvi rezultati iznenađuju jer se većina preporuka za očuvanje zdravlja mozga temelji na prehrani bogatoj biljnim namirnicama, piše Science Alert.
Stoga je vrlo važno istaknuti da je takav rezultat uočen samo u određenoj skupini ljudi - onoj koja posjeduje specifičnu varijantu gena APOE4, a ta se čvrsto povezuje s rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.
APOE gen sudjeluje u regulaciji masnoća u tijelu i postoji nekoliko njegovih varijanti. Najrizičnija za razvoj Alzheimerove bolesti je APOE4. Ljudi nasljeđuju dvije kopije gena - po jednu od svakog roditelja, što znači da postoje različite kombinacije, a neke od njih nose veći rizik za razvoj bolesti.
Prateći 2157 osoba starijih od 60 godina u razdoblju od 15 godina, znanstvenici sa švedskog Instituta Karolinska i Sveučilišta u Stockholmu usporedili su podatke o prehrani sudionika s rezultatima kognitivnih testova i dijagnozama demencije.
Brojne ranije provedene studije upozoravaju na negativan utjecaj prerađene hrane na zdravlje, a i u ovom je slučaju bilo dokaza za to.
"Manji udio prerađenog mesa u ukupnoj konzumaciji mesa bio je povezan s nižim rizikom od razvoja demencije bez obzira na APOE genotip", rekla je neurologinja s Karolinska Instituta Sara Garcia-Ptacek.
Istraživači opisuju APOE4 kao "drevni ljudski oblik“ gena APOE, što je pridonijelo nastanku hipoteze po kojoj mozak ljudi koji nose jednu ili dvije kopije te varijante mogu drugačije reagirati na prehranu bogatu mesom.
No važno je napomenuti da je i sama pomisao na to da su naši preci jeli veće količine mesa nedavno dovedena u pitanje.
Štoviše, desetljeća istraživanja, posebno o prerađevinama crvenog mesa, povezala su unos veće količine mesa u organizam s povećanim rizikom od demencije, pa postoji razlog za skepsu dok se ne provedu dodatne studije.
Ova nova studija ranijim istraživanjima dodaje neke nijanse i podsjetnik je da smo svi sazdani na različite načine i izloženi različitim okruženjima. Dakle, na rezultate mogu utjecati i ostali faktori, poput socioekonomskog statusa ili životnog stila.
Četvrtina svjetske populacije nosi varijantu gena APOE4
"Novom smo studijom testirali hipotezu po kojoj su ljudi s varijantom gena APOE4 u manjoj opasnosti od kognitivnog propadanja i razvoja demencije ako u organizam unose veće količine mesa", rekao je gerontolog Jakob Norgren s Instituta Karolinska. Hipotezu je, zajedno s kolegama potkrijepio podacima dobivenim promatranjem.
Ti su podaci pokazali da je među sudionicima studije s genskom varijantom APOE4, koji su jeli najviše mesa, uočena znatno manja vjerojatnost za razvoj demencije, a i kognitivno propadanje kod njih se odvijalo sporije.
Otprilike četvrtina svjetske populacije nosi varijantu gena APOE4.
Prerađeno meso u ovoj je skupini činilo otprilike trećinu sveukupnog unosa mesa u prehranu. Rezultati upućuju na to da u nekim slučajevima konzumiranje mesa, čak i crvenog, može biti korisno za mozak.
I premda je još nejasno zbog čega postoji novouočena povezanost, ona svakako ukazuje na to da odnos između prehrane i rizika od demencije možda nije isti za sve, jer smo svi međusobno različiti.
Istraživači smatraju da ljudi s genskom varijantom APOE4 na drukčiji način apsorbiraju određene hranjive tvari iz mesa.
No svakako treba istaknuti i to da razliku čini i vrsta konzumiranog mesa. Veći omjer neprerađenog mesa u odnosu na sveukupnu količinu, poput konzumiranja većih količina crvenog mesa ili peradi, bio je povezan s nižim rizikom od razvoja demencije bez obzira na APOE status u usporedbi s većom konzumacijom mesnih prerađevina.
Gen APOE enkodira apolipoprotein E, protein koji pomaže u transportu kolesterola i masti u organizmu, uključujući i mozak, što pomaže u tomu da se pojasni povezanost između APOE4 i Alzheimerove bolesti. To je još jedna veza koja zahtijeva dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumjela.
Švedski znanstvenici istaknuli su da je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da su pratili što su ljudi otprije konzumirali i na koji se način njihova kognitivna sposobnost mijenjala tijekom vremena, ali im pritom liječnici nisu izričito eksperimentalno propisali određeni način prehrane.
Rezultati studije otkrili su povezanost između konzumacije mesa i rizika od razvoja demencije, no to ne znači da su oni čvrst dokaz da jedenje većih količina mesa ujedno i sprečava razvoj demencije.
Rezultati istraživanja objavljeni su u JAMA Network Open.