Sudionici istraživanja koji su dnevno konzumirali najmanje dvije kriške punomasnog sira imali su 13 posto manji rizik od razvoja demencije te 29 posto manji rizik od vaskularne demencije.
Konzumacija punomasnog sira i vrhnja mogla bi biti povezana s manjim rizikom od razvoja demencije, pokazuje dugoročno istraživanje provedeno u Švedskoj.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Neurology, prenosi Euronews, sugerira da su osobe koje su redovito konzumirale punomasne mliječne proizvode poput cheddara, briea, goude i punomasnog vrhnja imale manju vjerojatnost razvoja demencije tijekom nekoliko desetljeća praćenja u odnosu na one koji su takve proizvode konzumirali rijetko ili uopće ne.
Studija je obuhvatila 27.670 odraslih osoba u Švedskoj, koje su u prosjeku imale 58 godina u trenutku uključivanja u istraživanje. Sudionici su praćeni oko 25 godina, a tijekom tog razdoblja demencija je dijagnosticirana kod 3.208 osoba.
Na početku istraživanja sudionici su bilježili prehranu tijekom jednog tjedna, ispunjavali detaljne upitnike o prehrambenim navikama iz prethodnih godina te s istraživačima razgovarali o načinu pripreme hrane.
Rezultati istraživanja
Istraživači su utvrdili da su osobe koje su konzumirale najmanje 50 grama punomasnog sira dnevno, što je otprilike dvije kriške cheddara, imale manji rizik od razvoja demencije u odnosu na one koje su unosile manje od 15 grama dnevno.
Punomasni sirevi definirani su kao oni s više od 20 posto masti, dok su punomasna vrhnja obično sadržavala između 30 i 40 posto masti.
Nakon što su uzeti u obzir čimbenici poput dobi, spola, razine obrazovanja i ukupne kvalitete prehrane, veća konzumacija sira bila je povezana s 13 posto manjim rizikom od demencije.
"Kada smo analizirali pojedine vrste demencije, utvrdili smo da su osobe koje su konzumirale više punomasnog sira imale 29 posto manji rizik od vaskularne demencije", objasnila je Emily Sonestedt, nutricionistička epidemiologinja sa Sveučilišta Lund u Švedskoj i glavna autorica studije.
"Također smo uočili manji rizik od Alzheimerove bolesti, ali samo kod osoba koje nisu nosile genetsku varijantu APOE e4, koja predstavlja rizični čimbenik za Alzheimerovu bolest."
Svakodnevna konzumacija punomasnog vrhnja također je bila povezana s manjim rizikom od demencije. Osobe koje su unosile najmanje 20 grama dnevno, otprilike jednu do dvije žlice, imale su 16 posto manji rizik u odnosu na one koje ga uopće nisu konzumirale.
Nemaju svi mliječni proizvodi isti učinak
Povezanost nije uočena kod svih mliječnih proizvoda.
"Iako su punomasni sir i vrhnje bili povezani sa smanjenim rizikom od demencije, drugi mliječni proizvodi i niskomasne varijante nisu pokazale isti učinak. To znači da svi mliječni proizvodi nisu jednaki kada je riječ o zdravlju mozga", rekla je Sonestedt.
Unatoč rezultatima, stručnjaci upozoravaju da istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između konzumacije punomasnih mliječnih proizvoda i smanjenog rizika od demencije.
Dr. Richard Oakley iz organizacije Alzheimer’s Society istaknuo je da životne navike poput tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane, prestanka pušenja i umjerenog konzumiranja alkohola imaju daleko veći utjecaj.
"Ovo istraživanje ne pokazuje da povećan unos punomasnih mliječnih proizvoda, poput sira ili vrhnja, može smanjiti rizik od razvoja demencije", rekao je.
"Dokazi upućuju na to da prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost, zdrava i uravnotežena prehrana, kontrola kroničnih bolesti i smanjeni unos alkohola imaju znatno veću ulogu u smanjenju rizika od demencije nego fokusiranje na jednu namirnicu."
Profesorica Tara Spires-Jones, ravnateljica Centra za istraživanje mozga Discovery Brain Sciences u Edinburghu, upozorila je na još jedno ograničenje studije, činjenicu da je prehrana sudionika mjerena samo jednom, 25 godina prije nego što su analizirane dijagnoze demencije.
"Vrlo je vjerojatno da su se prehrana i druge životne navike u tih 25 godina promijenile", rekla je, dodajući da je cjelokupan stil života ključan za zdravlje mozga.
"Snažni dokazi u znanstvenoj zajednici pokazuju da zdrava prehrana, redovito vježbanje i mentalno poticajne aktivnosti mogu povećati otpornost mozga", zaključila je.
"Ne postoje čvrsti dokazi da bilo koja pojedina namirnica može zaštititi od demencije."