Lijekovi koji mijenjaju osobnost tema su koja često izaziva zabrinutost. Iako lijekovi mogu utjecati na raspoloženje, ponašanje i doživljavanje emocija, to ne znači nužno da trajno mijenjaju osobnost. U nekim slučajevima riječ je o željenom učinku terapije, dok se u drugima mogu pojaviti nuspojave koje se ublažavaju promjenom terapije.
Može li lijek doista promijeniti osobnost?
Stručnjaci često naglašavaju da se ličnost ne može promijeniti, ali se može oblikovati. Odnosno, neki njezini izražaji mogu se umanjiti ili ojačati.
Nekoliko je skupina lijekova koji, uvjetno rečeno, utječu na promjenu ličnosti. Kažemo uvjetno jer njima želimo promijeniti neželjenu osobinu ličnosti ili je promjena nuspojava koja će nestati ili se ublažiti, piše Adiva.hr.
Najčešće su to lijekovi za liječenje psihičkih bolesti. Kod njih je ponekad teško razlučiti što je željeni učinak lijeka, a što nuspojava. Upravo se propisuju kako bi promijenili neželjena psihička stanja koja utječu na svakodnevni život.
U ovu skupinu ubrajaju se antidepresivi, anksiolitici, antipsihotici i psihostimulansi. Lijekovi čije nuspojave mogu utjecati na promjenu ličnosti su i antiparkinsonici te protuupalni lijekovi oralni kortikosteroidi.
Što je zapravo ličnost?
Ličnost je sustav ponašanja, razmišljanja i osjećaja koji određuje prilagodbu osobe okolini. Jedinstvena je za svaku osobu. Čine je karakter, temperament, stavovi, motivacija i sposobnosti.
Ličnost određuje nečije ponašanje, namjere, osjećaje i mišljenje. Njezino oblikovanje odvija se pod utjecajem gena i okoline.
Poremećaji ličnosti mijenjaju percepciju, što utječe na reagiranje i uspostavljanje odnosa. Mogu biti akutni i prolazni, kada su uzrokovani nekim ekstremnim događajem ili izuzetno stresnom situacijom.
Mogu biti i trajni, ali se osoba može prilagoditi svakodnevnom životu. Ako uzrokuju disfunkcionalnost u izvršavanju obaveza, radu i odnosima s drugim ljudima, govorimo o poremećajima ličnosti. Oni se liječe psihoterapijom, a u liječenje mogu biti uključeni i lijekovi.
Antidepresivi mogu utjecati na doživljavanje emocija
Antidepresivima liječimo depresiju te neke anksiozne poremećaje, fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaj. Koriste se i kod nekih kroničnih bolnih stanja.
Promjenom djelovanja kemijskih supstancija u mozgu, odnosno neurotransmitora, želi se podići raspoloženje. Cilj je vratiti volju i energiju.
No, budući da je njihova uloga umanjiti proživljavanje tuge, nemoći i straha, brojni pacijenti navode osjećaj ravnodušnosti i emocionalne otupjelosti. To kod njih može stvoriti dojam da im se promijenila ličnost.
S druge strane, osoba može postati znatno otvorenija, komunikativnija, zainteresiranija i angažiranija. To je pozitivna i željena promjena ličnosti.
Antipsihotici mogu smanjiti intenzitet emocija
Antipsihoticima liječimo psihičke bolesti kod kojih se kao simptomi javljaju sumanutost, halucinacije, dezorganizirano mišljenje i govor te neprimjerena motorička ponašanja. Često je prisutna i agresija.
Propisuju se u liječenju shizofrenih poremećaja, nekih maničnih poremećaja i kod nekih demencija. Djeluju, kao i antidepresivi, na neurotransmitore u mozgu.
Umanjenjem simptoma bolesti antipsihotici mogu dovesti i do određene otupjelosti, bezvoljnosti, smanjenja intenziteta doživljaja i osjećaja, usporavanja misli te gubitka kreativnosti.
Zbog toga se često kaže da je osobi promijenjena ličnost. Međutim, to je u određenoj mjeri i bio cilj terapije – smanjiti simptome bolesti i omogućiti osobi funkcionalniji svakodnevni život.
Antiparkinsonici mogu utjecati na ponašanje
Antiparkinsonici djeluju na neurotransmitor dopamin kako bi umanjili simptome bolesti. To uključuje tremor, ukočenost mišića, usporenost pokreta i poremećaj ravnoteže.
Kao nuspojavu mogu uzrokovati impulzivnost, hiperaktivnost, paranoju, neželjena ponašanja i nagle ispade bijesa.
Ove se nuspojave mogu ublažiti smanjenjem doze ili uvođenjem antipsihotika u terapiju.
Kortikosteroidi mogu uzrokovati promjene raspoloženja
Oralni kortikosteroidi, odnosno glukokortikoidi, hormoni su kore nadbubrežne žlijezde kojima liječimo ozbiljna upalna stanja.
Riječ je o snažnim lijekovima za liječenje ozbiljnih i teških bolesti. Imaju i značajne nuspojave koje se uglavnom smiruju prestankom uzimanja lijeka.
Kortikosteroidi kao nuspojavu mogu uzrokovati nagle promjene raspoloženja, manične epizode, izraženu anksioznost te smetnje pamćenja i koncentracije. Ove se nuspojave ublažavaju smanjenjem doze i konačnim prestankom uzimanja lijeka.
Lijekovi ne moraju trajno promijeniti osobnost
Iako određeni lijekovi mogu utjecati na ponašanje, raspoloženje i doživljavanje emocija, to ne znači da trajno mijenjaju osobnost. Promjene mogu biti posljedica željenog djelovanja lijeka, ali i nuspojava koja se može ublažiti prilagodbom terapije.
Ako osoba ili njezini bližnji primijete nagle i izražene promjene ponašanja nakon uvođenja lijeka, važno je o tome razgovarati s liječnikom. Terapiju ne treba samostalno prekidati ili mijenjati.