Deseci tisuća smrtnih slučajeva godišnje u EU mogli bi se izbjeći smanjenjem konzumacije alkohola. To podupiru brojke, podaci i znanstveni dokazi prikupljeni tijekom desetljeća istraživanja. Pa ipak, od svih čimbenika rizika za rak, alkohol ostaje najpodcjenjeniji, gotovo uklonjen iz kolektivne svijesti. Pijemo ga tisućljećima, prati sva naša slavlja i nazdravljanja, zabave i opuštanja i dio je naše kulture. No, to ga ne čini bezopasnim.
Ne samo jetra
Kad govorimo o oštećenjima povezanim s alkoholom, prvo nam pada na pamet ciroza jetre. Ali popis karcinoma za koje je etanol prepoznat kao faktor rizika mnogo je duži.
- Alkohol je snažno povezan s karcinomima usne šupljine, ždrijela, grkljana i jednjaka. Tome se dodaju karcinomi želuca, debelog crijeva, jetre, žučnog mjehura, gušterače i, što je za mnoge iznenađujuće, karcinom dojke - kaže Carlo La Vecchia, epidemiolog na Sveučilištu u Milanu te bivši voditelj Odjela za epidemiologiju Instituta Mario Negri.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificira alkohol kao kancerogen 1. skupine, isto kao i dim cigareta i azbest: tvari za koje postoje dovoljni znanstveni dokazi o njihovoj sposobnosti da uzrokuju rak kod ljudi. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zlouporaba alkohola uzrokuje 26 posto slučajeva raka usne šupljine, 11 posto slučajeva raka debelog crijeva i 7 posto slučajeva raka dojke. U Europi, kontinentu s najvećom konzumacijom alkohola na svijetu (9,24 litre po stanovniku godišnje), učestalost bolesti povezanih s alkoholom dvostruko je veća od globalnog prosjeka, piše Jutarnji.
Velika nepoznanica
Veza alkohola i raka dojke možda je najmanje poznata činjenica i ona koja zaslužuje najviše pažnje. Primjerice, prema La Vecchiji, redovita konzumacija alkohola može se pripisati između 5 i 11 posto novih dijagnoza raka dojke u Italiji, što je otprilike između 2500-5000 slučajeva godišnje. Gotovo svi oni uključuju mlade žene u reproduktivnoj dobi. Britanska studija objavljena 2020. u časopisu BMJ Open potvrdila je koliko je ta povezanost malo poznata široj javnosti.
Postoje barem dva biološka razloga. Prvo, čini se da je toksičnost alkohola izraženija kod mladih žena. Drugo, etanol stimulira djelovanje estrogena, hormona uključenog u rast gotovo 70 % tumora dojke. Rizik se povećava za 7 posto za svako piće iznad praga od 10 grama etanola dnevno. I može se gotovo učetverostručiti (+27 posto) ako tkivo mliječne žlijezde ima receptore estrogena. Prema talijanskoj studiji provedenoj između 2015. i 2019. godine, otprilike 2918 od 63.428 smrtnih slučajeva od raka dojke u Italiji pripisano je konzumaciji alkohola. I ono što bi nas još više trebalo natjerati na razmišljanje je da je od toga 1269 slučajeva (otprilike 2 posto) uzrokovano umjerenom konzumacijom.
Mehanizmi kojima alkohol doprinosi razvoju raka dojke su brojni i dobro dokumentirani. Etanol iritira sluznicu, sprečavajući oštećene stanice da se pravilno oporave: to potiče razvoj raka usne šupljine i grla. U jetri, organu odgovornom za smanjenje toksičnosti tvari koje prolaze kroz nju, alkohol može uzrokovati upalu i stanične promjene koje se s vremenom mogu razviti u rak. U debelom crijevu alkohol djeluje putem acetaldehida (tvari u koju se pretvara, prepoznate kao kancerogene) i smanjenjem apsorpcije folata, spojeva koji štite od raka debelog crijeva i dojke. Nadalje, alkohol stimulira proizvodnju estrogena i androgena koji cirkuliraju u krvi.
Vino ili žestica? Nema razlike
Nema sigurnijeg alkoholnog pića. Nema alkoholnog pića koje bi bilo manje opasno. Pivo, vino, aperitivi, rakija: važna je samo količina unesenog etanola. Čaša vina od 125 ml, limenka piva od 330 ml ili 40 ml žestokog pića sadrže otprilike 12 grama čistog alkohola, odnosno predstavljaju jedno alkoholno piće. Većina karcinoma povezanih s alkoholom javlja se kod onih koji piju više od 2 alkoholna pića dnevno (muškarci) ili 1 alkoholno piće (žene).
Multiplicirani učinak s pušenjem
Oni koji piju i puše ne povećavaju rizik, oni ga umnožavaju. Prema studiji Instituta Mario Negri u Milanu, objavljenoj u časopisu Alkohol i alkoholizam, oni koji piju alkohol imaju 32 % veću vjerojatnost da će razviti rak usta i grla od onih koji ne piju. Dodavanje pušenja povećava taj rizik gotovo deset puta. Slični nalazi postoje već dva desetljeća za rak jetre: oni koji konzumiraju više od pet alkoholnih pića dnevno, a ujedno su i teški pušači, imaju više od deset puta veći rizik od razvoja bolesti.
40 posto karcinoma može se spriječiti
Dobra vijest je da se otprilike 40 posto novih slučajeva raka potencijalno može spriječiti zdravim načinom života. Nepušenje, redovita tjelesna aktivnost, raznolika i uravnotežena prehrana u skladu s mediteranskom prehranom, ograničavanje ili potpuno izbacivanje alkohola te pridržavanje preporučenih cijepljenja i pregleda za ranu dijagnozu, konkretni su, svakodnevni izbori koji značajno smanjuju rizik za razvoj raka. Unatoč tim dokazima, situacija je loša u EU, kao i u našoj zemlji, i to osobito među mladima. U Hrvatskoj čak 36 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo, što našu zemlju svrstava u sam vrh europskih zemalja s najvišom stopom dječje pretilosti. Uzrok tome su prvenstveno nedovoljna tjelesna aktivnost i prehrana koja uključuje visoku konzumaciju slatkiša, grickalica i zaslađenih sokova. Mladi ljudi također počinju piti u sve mlađoj dobi i često imaju epizode opijanja i prekomjerne konzumacije alkohola. Prema rezultatima europskog istraživanja ESPAD 2024, čak 87 posto učenika u Hrvatskoj barem jednom je popilo alkohol u životu, a više od polovine ih je pilo alkohol u posljednjih 30 dana, što Hrvatsku svrstava znatno iznad europskog prosjeka. Isto tako, čak 45 posto mladih konzumira veće količine alkohola odjednom (binge drinking), čime je Hrvatska među vodećim zemljama u Europi po tom rizičnom ponašanju. Da zapečatimo crnu sliku, podaci pokazuju da više od 40 posto mladih puši, po čemu je Hrvatska najgora u EU. Njihov rizik od raka tako počinje munjevito rasti već sada.