Sudionici istraživanja koji su izbjegavali kasne večernje obroke zabilježili su mjerljiva poboljšanja u nizu zdravstvenih pokazatelja, od krvnog tlaka do razine šećera u krvi, i to bez ikakvih promjena u vrsti ili količini hrane koju su jeli. Nova studija sugerira da tempiranje obroka, a posebno izbjegavanje hrane tri sata prije spavanja, može značajno unaprijediti kardiovaskularno i metaboličko zdravlje, piše Food & Wine.
Kako prenosi Index, iako se savjeti o zdravoj prehrani najčešće odnose na to što stavljamo na tanjur, sve veći broj istraživanja pokazuje da je vrijeme obroka jednako važno. U veljači su znanstvenici s Northwestern Medicine objavili u časopisu Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology rezultate studije koja je istraživala kako usklađivanje noćnog posta s prirodnim ciklusom spavanja i budnosti utječe na zdravlje. Cilj je bio provjeriti može li se bez promjene kalorijskog unosa poboljšati ključne pokazatelje zdravlja srca i metabolizma.
Istraživački tim okupio je 39 dobrovoljaca u dobi od 36 do 75 godina, koji su imali prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost te povišen rizik od kardiometaboličkih bolesti. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine. Prva je slijedila protokol produljenog noćnog posta, što je značilo da su morali izbjegavati hranu tri sata prije spavanja. Kontrolna skupina zadržala je svoje uobičajene navike. Obje skupine su također prigušile svjetla tri sata prije odlaska na počinak.
Nakon sedam i pol tjedana, tim je utvrdio da su sudionici iz skupine s produljenim postom imali niži noćni krvni tlak, pravilniji srčani ritam tijekom spavanja i bolju kontrolu šećera u krvi tijekom dana. Ipak, intervencija nije pokazala poboljšanje u ukupnoj osjetljivosti na inzulin. Konkretno, krvni tlak im se snizio za 3,5 posto, a broj otkucaja srca za 5 posto, što su istraživači ocijenili kao "važan znak kardiovaskularnog zdravlja". Također su pokazali snažniji dnevno-noćni obrazac srčanog ritma, što je povezano s boljim zdravljem srca.
"Usklađivanje razdoblja posta s prirodnim ritmovima budnosti i spavanja može poboljšati koordinaciju između srca, metabolizma i sna, što sve zajedno štiti kardiovaskularno zdravlje", izjavila je dr. Daniela Grimaldi, glavna autorica studije i izvanredna profesorica neurologije na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern.
Istraživači su naglasili da su se sudionici pridržavali protokola u čak 90 posto slučajeva, što pokazuje da je ovakav pristup izvediv i u svakodnevnom životu. Dodali su kako bi ovo mogla biti učinkovita "nefarmakološka strategija za poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja".
"Nije važno samo koliko i što jedete, nego i kada jedete u odnosu na to kada spavate. To je presudno za fiziološke dobrobiti koje donosi vremenski ograničen unos hrane", zaključila je dr. Phyllis Zee, dopisna autorica studije.