Iako se čini bezopasnim, karton je iznenađujuće privlačan žoharima, i to do te mjere da ga znanstvenici koriste u laboratorijskim uvjetima kako bi im stvorili stanište. Aaron Ashbrook, profesor urbane entomologije na Državnom sveučilištu u Louisiani, objašnjava za HuffPost da istraživači koji rade sa žoharima zapravo koriste karton kao njihovo utočište. Naravno, neće svaka vrsta žohara odabrati karton za svoj dom, no one vrste koje najčešće napadaju kućanstva, poput njemačkog i orijentalnog žohara koji su prisutni i u Hrvatskoj, nažalost obožavaju ovaj materijal iz više razloga. Razlozi su kombinacija hrane, vode i skloništa, tri ključna elementa koja žohari traže za preživljavanje i razmnožavanje, a kartonska kutija im nudi sve na jednom mjestu.
Jedan od glavnih razloga privlačnosti jest činjenica da je karton za žohare izvor hrane. Ashbrook navodi kako u svojim kolonijama redovito viđa kako insekti jedu karton, a konzumiraju ga i zbog vode. Ako je karton vlažan, što se često događa u podrumima ili garažama, žohari iz njega mogu dobiti i hranu i prijeko potrebnu tekućinu. Osim toga, karton je izrazito upijajući materijal, što znači da lako može prikupiti mirise iz njihovih feromona, čineći ga još atraktivnijom površinom i svojevrsnim "domom" koji signalizira sigurnost drugim žoharima. Matt Frye, stručnjak za suzbijanje štetočina sa Sveučilišta Cornell, dodaje da je valoviti karton, od kakvog je napravljena većina ambalaže za dostavu, posebno problematičan jer njegovi utori i nabori pružaju dovoljno prostora da se žohari u njima ne samo skrivaju, već i doslovno žive i razmnožavaju.
Osim što služi kao hrana i sklonište, karton ima još jednu osobinu koja pogoduje žoharima - prigušuje zvuk. To znači da se insekti mogu kretati i razmnožavati unutar kutija, a da ih vi uopće ne čujete. Budući da ljudi često pohranjuju kartonske kutije na zaboravljenim i rijetko posjećenim mjestima poput tavana, podruma ili stražnjih dijelova ormara, one tamo mogu stajati mjesecima, pa i godinama, a da ih nitko ne primijeti. To omogućuje populaciji žohara da neometano raste i na kraju se proširi po cijelom domu.
Iza samog osjećaja gađenja koji većina ljudi ima pri susretu sa žoharom, krije se puno veći i ozbiljniji problem - stvarna prijetnja za zdravlje. Žohari su poznati kao mehanički prijenosnici bolesti. Oni obično borave u izrazito nehigijenskim okruženjima, poput kanalizacijskih odvoda, kanti za smeće i raspadajućih tvari, gdje na svoja tijela i u svoj probavni sustav prikupljaju opasne patogene. Nakon toga ulaze u naše domove i kreću se po površinama za rukovanje hranom, kuhinjskim pultovima i stolovima, gdje povraćaju i ostavljaju izmet. Time na našu hranu i površine prenose patogene poput salmonele, E. coli i norovirusa. Iako izravna veza nije uvijek dokazana, potencijal za prijenos bolesti je značajan, zbog čega stručnjaci upozoravaju na opasnost.
Najčešći zdravstveni problem koji proizlazi iz najezde žohara, posebno njemačkog žohara koji je najbrojniji u domovima, jesu alergije. Alergeni se nalaze u njihovom izmetu, slini i dijelovima tijela, poput odbačenih egzoskeleta. Ovi alergeni mogu izazvati reakcije poput kožnih osipa, kihanja i suzenja očiju. Posebno su ugrožena djeca. Istraživanja su pokazala da izloženost djece alergenima žohara može dovesti do razvoja astme, bolesti od koje se kasnije ne mogu izliječiti. Ovaj rizik ne postoji u tolikoj mjeri za odrasle, ali kod djece rana izloženost može imati doživotne posljedice na zdravlje dišnog sustava.
Problem sa žoharima postaje sve ozbiljniji i zbog globalnih trendova. Najnoviji podaci pokazuju kako klimatske promjene izravno utječu na njihovo ponašanje i razmnožavanje. Primjerice, u Španjolskoj je 2024. godine zabilježen porast najezdi žohara za čak 33 posto u odnosu na prethodnu godinu. Stručnjaci upozoravaju da su rekordno visoke temperature dovele do genetskih promjena kod ovih insekata. Toplije vrijeme ubrzava njihov metabolizam, što znači da se brže razmnožavaju i postaju aktivniji, a ujedno jača njihovu otpornost na konvencionalne insekticide. Slični obrasci primjećuju se i u našoj regiji, što znači da nas u budućnosti očekuje još teža borba s ovim upornim štetočinama.
Prevencija je ključna
Najbolji način borbe protiv žohara je prevencija. Prvi korak je svjesnost o rizicima koje donose predmeti poput kartonskih kutija. Umjesto da ih gomilate, redovito ih pregledavajte, a najbolje ih je odmah nakon upotrebe iznijeti iz stana i reciklirati. Ključno je održavanje visoke razine higijene: redovito čišćenje mrvica i ostataka hrane, pranje posuđa odmah nakon jela, čuvanje hrane u dobro zatvorenim posudama i redovito iznošenje smeća. Također je važno ukloniti sve izvore vode, poput slavina koje kaplju ili vlage ispod sudopera. Žohari mogu preživjeti tjednima bez hrane, ali samo nekoliko dana bez vode. Sljedeći korak je uklanjanje potencijalnih skloništa. To znači smanjiti nered i zatvoriti sve pukotine i rupe u zidovima, oko cijevi i lajsni silikonom ili drugim brtvilima. Imajte na umu da se odrasli žohar može provući kroz procjep visok samo koliko dvije kovanice naslagane jedna na drugu.
Ako ipak primijetite žohara u svom domu, važno je znati da ne znači svaki susret potpunu infestaciju. Postoje vrste koje mogu slučajno uletjeti u dom izvana, privučene svjetlom, ali se ne razmnožavaju u zatvorenom prostoru. Ako niste sigurni o kojoj se vrsti radi, možete se obratiti stručnim službama za dezinsekciju ili zavodu za javno zdravstvo za ispravnu identifikaciju. U slučaju manje najezde, mogu pomoći i prirodne metode poput upotrebe ulja paprene metvice ili borna kiselina, no s njom treba biti oprezan. Kod većih najezdi, pogotovo u stambenim zgradama gdje je problem često zajednički, jedino dugoročno rješenje je pozivanje profesionalne službe. Pojedinačni tretmani rijetko su dovoljni jer se žohari lako sele iz jednog stana u drugi kroz zajedničke instalacije.