Jeste li i vi među onima koji često (ali i lakše) zaspite uz upaljen televizor? Takvih je mnogo, ali nakon što ovo pročitate, mogli biste brzo promijeniti mišljenje i odustati od te očito nimalo bezazlene navike.
Naime, mnogima ne smeta ako zaspimo uz upaljen televizor, ali i svjetlo iz hodnika ili uličnu rasvjetu koja se probija kroz zavjese. Nova znanstvena studija, međutim, upozorava da izloženost svjetlosti tijekom noći može biti povezana s promjenama na srcu i većim rizikom od nekih srčanih i krvožilnih bolesti. Istraživanje ne dokazuje da svjetlo uzrokuje bolest, ali donosi rezultate koji zaslužuju pozornost, prenosi Index.
Istraživanje je objavljeno u rujnu 2026. u časopisu European Heart Journal, a obuhvatilo je podatke 11.071 sudionika britanske zdravstvene baze UK Biobank. Ispitanici su sedam dana na zapešću nosili uređaje koji su, među ostalim, mjerili količinu svjetlosti kojoj su bili izloženi noću.
Otprilike tri godine kasnije sudionicima je srce pregledano magnetskom rezonancijom. Znanstvenici su zatim usporedili rezultate pregleda s ranije izmjerenom izloženošću svjetlu kako bi utvrdili postoje li razlike u građi i radu srca. Posebno ih je zanimalo može li veća količina svjetlosti biti povezana s promjenama koje se razvijaju prije pojave očitih simptoma bolesti.
Kod osoba izloženih većoj količini noćne svjetlosti češće su uočene promjene poput povećane mase lijeve srčane klijetke, zadebljanja srčanih stijenki i slabijih pokazatelja srčane funkcije. Takve promjene ne znače da je svaka od tih osoba imala srčanu bolest, ali mogu upućivati na nepovoljne procese koji s vremenom opterećuju srce.
U dodatnoj analizi istraživači su proučili zdravstvene podatke više od 73.000 ljudi. Tijekom razdoblja praćenja od osam do deset godina uspoređivali su pojavu srčanih i krvožilnih bolesti kod osoba s različitim razinama noćne izloženosti svjetlosti.
U skupini koja je bila najviše izložena svjetlosti zabilježen je 29 posto veći relativni rizik od zatajenja srca, 24 posto veći rizik od srčanog udara i 33 posto veći rizik od moždanog udara. Uočena je i veza s većim rizikom od fibrilacije atrija, poremećaja srčanog ritma. Ovi postotci prikazuju razliku u relativnom riziku između skupina, nakon što su istraživači uzeli u obzir i druge faktore koji mogu utjecati na zdravlje.
Svjetlost pomaže organizmu da uskladi vrijeme spavanja i budnosti. Kada je prisutna noću, može ometati prirodni biološki ritam i skratiti san. Nedovoljno sna već se povezuje s promjenama krvnog tlaka, rada srca i drugih procesa važnih za zdravlje krvnih žila.
U ovom istraživanju kraće trajanje sna djelomično je objasnilo zabilježene veze, ali znanstvenici ističu da su mogući i drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno razjašnjeni.
Studija ima i važna ograničenja. Izloženost svjetlosti mjerena je samo jedan tjedan, a uređaji nisu bilježili dolazi li ona od televizora, svjetiljke ili vanjske rasvjete. Također, nije moguće isključiti utjecaj svih drugih životnih i zdravstvenih okolnosti.
Zbog toga se ne može tvrditi da spavanje uz upaljen televizor izravno izaziva srčane bolesti. Ipak, rezultati potvrđuju da je noćno okruženje važna tema u istraživanju zdravlja. Uz dovoljno sna i redovit ritam spavanja, smanjivanje nepotrebnog osvjetljenja može biti razumna navika, iako tek buduće studije trebaju pokazati smanjuje li se time i rizik od bolesti.