Ovih dana se u Mostaru, iza debelih zidova Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, piše glazbena povijest. Rađa se prva hrvatska opera u Bosni i Hercegovini - “Diva”, piše Večernji list BiH. Datum praizvedbe 15. ožujka 2016. godine ostat će zlatnim slovima upisan u anale i sasvim sigurno glazbene udžbenike škola ovih prostora.
Povijesni presedan
Za ovaj povijesni presedan najzaslužniji je don Dragan Filipović, maestro, koji već 15 godina u Hercegovini kroz zbor Pro musica čini prava glazbena čuda.
On je na osnovi libreta fra Ante Marića “Diva Grabovčeva” skladao operu u četiri čina o tragičnoj sudbini djevojke Dive. Operu “Divu” njezin autor je posvetio prerano preminuloj članici zbora Pro musica Ines Zovko.
Zadnja četiri tjedna intenzivno se radi na probama kako bi sve bilo spremno za praizvedbu. Njoj će prethoditi koncertna izvedba u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku 12. ožujka. Vrijeme neumitno curi, ali dirigenti, maestro Mladen Tarbuk i Domeniko Briški, redateljica Jasna Žarić, fra Ante Marić i don Dragan Filipović uvjereni su kako će sve biti spremno.
“Ljudi koji su od tog posla, mislim na dirigente, koji znaju posao, rekli su da ovdje ide jednostavnije nego u HNK Zagreb. Zadovoljni smo. Vjerujem u ove ljude. Moram se zahvaliti maestru Domeniku Briškom koji se stvarno potrudio da sve funkcionira kako treba. Također, zagrebačka redateljica Žarić u Mostar je došla potpuno spremna”- govori nam don Dragan, dok slušamo i gledamo mlade ljude na pozornici kako probaju svoje uloge.
U ovaj grandiozni projekt uključeno je čak 150 ljudi, uključujući orkestar. Od 115 pjevača samo ih je troje izvan Hercegovine, dvojica iz zagrebačke i jedan iz splitske opere. Ostali su sve naša djeca.
“Htio sam da sve budu domaći ljudi, a ovu trojicu ovdje nisam mogao naći”, dodaje don Dragan.
Zbor Pro musica pa i Zbor glazbene kulture su u svojoj povijesti imali dosta raznih koncerata i velikih nastupa, ali to ne može stati u isti ravan s izazovom koji je pred njim sada. Pjevači će pored glasovnih mogućnosti morati pokazati i talent za glumu, ples, biti koncentrirani na sceni i pratiti dirigenta i komunicirati s drugim glumcima na sceni.
“To je vrhunac, hajmo reći, glazbene umjetnosti uopće”, kazat će don Dragan.
A na upit zašto je baš odabrao lik Dive Grabovčeve za ovu operu, kaže da je presudan bio tekst koji je dobio od fra Ante Marića.
“Dugo sam ga čitao, ostavljao, razmišljao, zaboravljao pa se opet tekstu vraćao i jedan dan je krenulo. Kasnije sam pročitao da je prije 64 godine u Zagrebu praizvedena opera Mila Gojsalića. Dvije žene u našem narodu: Mila i Diva u obrani vjere i nacije. Slična i zanimljiva tematika. Skicirajući, palo mi napamet da bi to mogla biti naša opera, našeg hrvatskog naroda u BiH.”
Za članove zbora za ovu prigodu je sašiveno 89 narodnih nošnji, dok će solisti nositi na sebi prave narodne nošnje iz tog vremena.
Autori su kopali po arhivima i muzejima, analizirale su se fotografije jer se išlo na to da nošnje budu autentične.
Etno izričaj
Glazba je, naravno, u prvom planu. Jako je naslonjena na domaći etno izričaj, ali je i obogaćena sevdahom, atonalnim formama i klasičnim notama.
“Slušao sam i istraživao ono što se pjeva oko Vran-planine pa tamo prema Bugojnu, a, naravno, malo sam se spustio i južnije. Uzeo sam dosta glazbenih motiva”, objašnjava don Dragan.
Treba li govoriti da za ovaj povijesni događaj vlada ogromno zanimanje.
