Trgovina ljudima, posebno ženama, u BiH nije iskorijenjena, samo je promijenila način djelovanja. Žrtve su postale mlade djevojke, državljanke BiH, koje su iskorištavane u motelima, privatnim kućama i vikendicama, ili su odvođene u druge zemlje. Kriminalci ove žrtve često vrbuju uporabom “droga za silovanje” a poslije ih ucjenjuju prijetnjama da će objaviti njihove videosnimke napravljene za vrijeme orgija dok je žrtva bila drogirana. Ovo je zaključak alternativnog izvješća o implementaciji ženskih ljudskih prava koji je prezentiran Odboru UN-a za eliminiranje svih oblika diskriminacije žena.

Nove žrtve

Prema objavljenim podacima, u BiH je bilo 500 noćnih klubova u kojima je u ropskom položaju držano i iskorišteno više od 2000 djevojaka iz zemalja istočne Europe. Međutim, nakon što je većina ovih klubova prije nekoliko godina pozatvarana, a strane žrtve trgovine sigurno vraćene u svoje zemlje, trgovina ženama nije iskorijenjena, samo je promijenila način djelovanja, ali su ovaj put žrtve postale, djevojke, državljanke BiH. Razlozi ovakvog stanja sadržani su u činjenici da su pravosudna tijela BiH propustila provođenje djelotvornog procesuiranja kriminalaca koji su odgovorni za organiziranje trgovine ljudima u BiH. Naime, na duže zatvorske kazne u posljednjih deset godina u BiH su osuđene samo tri osobe, a samo je u jednom slučaju osuđenom oduzeta imovina stečena kaznenim djelom trgovine ljudima. Osim toga, u izvješću se posebno naglašava da je većina kriminalca ostala nekažnjena ili su dobili uvjetne osude. S druge strane, niti jedna žrtva trgovine do sada nije obeštećena. Kao krajnji rezultat slabe pravne regulative je povećana tendencija iskorištavanja maloljetnih djevojčica od 12 do 16 godina.

Slabost pravnog okvira

Slabosti pravnog okvira, te nedostatak resursa u centrima za socijalni rad rezultirali su činjenicom da trgovina ženama u javnost dospije samo zahvaljujući medijima, a u potpunosti je izostala i identifikacija žrtve. Zbog toga, u jednoj od ključnih preporuka Odbora UN-a za eliminiranje svih oblika diskriminacije žena, navodi se da Bosna i Hercegovina mora žurno osigurati kreiranje jedinstvene baze podataka o svim oblicima nasilja protiv žena, te uskladiti zakonodavstvo, entitetske zakone o zaštiti od nasilja u obitelji. Politika ovim pitanjima još uvijek nije posvetila dovoljno pozornosti. Stav o ovom problemu potrebno je mijenjati.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’