Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Zenicu godišnje napusti 30-ak hrvatskih obitelji

Ekonomsko stanje glavni je razlog odlaska Hrvata, ali i nepovoljno političko okruženje, Žepče jedini primjer povratka, Hrvati u Varešu od većine postali manjina…
08. svibnja 2011. u 16:15 0 komentara 554 prikaza
izbjeglice
Foto: VL FOTO

Pored 12 općina Srednjobosanske županije, s krajnje poražavajućom statistikom u povratku Hrvata suočavaju se i općine Zeničko-dobojske županije u kojima su prije rata Hrvati činili značajan postotak stanovništva. U prije rata poznatom industrijskom gradu Zenici, Hrvati su činili oko 15 posto stanovništva od oko 145 tisuća stanovnika koliko ih je Zenica imala prema popisu iz 1991. godine.

Nacionalna struktura

Protekli rat u potpunosti mijenja nacionalnu strukturu Zenice. Iako preciznih podataka o broju Srba i Hrvata koji su protjerani iz Zenice nema, pretpostavlja se da je većina hrvatskog i srpskog stanovništva protjerana ili je iz sigurnosnih, a potom i ekonomskih razloga napustila ovaj grad. Ni podaci o povratku nisu najprecizniji jer se broj prijavljenih za povratak ne poklapa sa stanjem na terenu. Potvrdio nam je to Džemo Talić, općinski službenik koji se bavi problematikom povratka prognanih u Zenici. „U općinski Ured za povratak prijavilo se 3827 osoba.

Na terenu je povratnika više, procjena je da ih ima više od šest tisuća. Hrvatskih povratnika u Zenicu ima oko 2300, Srba znatno manje. Međutim, sve su to procjene jer ljudi i nemaju interesa javljati se općinskom uredu jer mi nemamo donacija za obnovu, ili ih je vrlo malo. Također ima i onih koji su vratili svoju imovinu, ali zbog ekonomskih razloga ne žive u Zenici“, kazao nam je Talić. No, jedan podatak kojeg nam je iznio govori u prilog tvrdnji da egzodus Hrvata iz Zenice traje. Bilo da ovaj grad napuštaju iz sigurnosnih ili ekonomskih razloga, jer od nekad razvijene zeničke industrije nije ostalo skoro ništa, činjenica je da Hrvati iz Zenice i dalje odlaze...

“Nama se godišnje obrati najmanje 30 hrvatskih obitelji koje traže uvjerenje da im je imovina neuvjetna za stanovanje. Kao razlog navode činjenicu da žele seliti u Hrvatsku te da bez ovog uvjerenja ne mogu riješiti stambeno pitanje i svoj status u susjednoj Hrvatskoj“, kaže Talić. Da apsurd bude veći, donacija Vlade Republike Hrvatske za obnovu kuća Hrvatima u Zenici skoro da i nije bilo, ali je zato sredstvima hrvatske Vlade obnovljena Muzička škola, u ratu zloglasni logor za Hrvate... Protekli je rat u značajnoj mjeri promijenio nacionalnu strukturu stanovništva i u Kaknju. Još je to jedna općina Zeničko-dobojske županije iz koje Hrvati još uvijek odlaze. Prema popisu iz 1991. godine Kakanj je imao blizu 56 tisuća stanovnika.

Većina, oko 55 posto bili su Bošnjaci. Hrvata je bilo oko 30 posto, Srba nešto manje od devet posto. Prema podacima koje smo dobili od Evelina Memića, glasnogovornika Općine Kakanj, krajem prošle u Kaknju su bila registrirana 2322 hrvatskih povratnika, 473 bošnjačkih i 236 srpskih. Podataka o broju raseljenih tijekom rata mjerodavne općinske službe u Kaknju nemaju. Hrvatske Udruge u Kaknju raspolažu podatkom da je tijekom rata iz Kaknja protjerano oko 13 tisuća Hrvata. Uz oko četiri tisuće koliko ih je ostalo te 2322 povratnika, u Kaknju bi danas trebalo biti preko šest tisuća Hrvata. No, ima ih oko 3200, a podatak je dobiven zbrajanjem vjernika u četiri kakanjske župe početkom godine.

Ekonomsko stanje

Ekonomsko stanje glavni je razlog odlaska Hrvata iz Kaknja ali i nimalo povoljno političko okruženje. Ilustrirat ćemo ga sljedećim podatkom: Od 108 zaposlenih u općinskim tijelima vlasti, Hrvata je samo osam. SDP koji je vlast dobio zahvaljujući i hrvatskim glasovima, dovršava ono što je započela nekad vladajuća SDA, etničko čišćenje Kaknja. Naime, za SDP-ova načelnika Mensura Jašarspahića Surija koji odrađuje treći mandat, glasovao je velik broj Hrvata katolika, i to na poziv franjevaca iz Kraljeve Sutjeske, koji ni slutili nisu da će SDP nastaviti ono što je započela SDA!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.